Razradom teme sustava e-građani i opisani primjer sustava e-Estonija, iznešene argumente i činjenice, pokušalo se dati odgovor na pitanje zašto je takav sustav poželjan i što takav sustav donosi jednom društvu i državi. Može se zaključiti da okruženje, u primjeru Estonije, jest najčešće temelj razvoja društva i određene zemlje u cjelini i na neki način predstavlja put prema napretku. U kapitalističkim uređenjima, na konkurentnost se stavlja velik naglasak i to na svim područjima, ne samo onim kupovno-prodajnim, odnosno tržišnim. Primjerice, odgoj i obrazovanje predstavljaju prvu sponu razvoja društva i ekonomije određene zemlje. U takvom okruženju digitalnog društva, spomenuta konkurentnost dolazi do velikog izražaja i značaja. Opisani tehnološki temelji na primjeru Estonije osiguravaju visoku konkurentnost na tržištu ICT-a i modernih tehnologija. Međutim, Estonija je također gradila sustav i digitalno društvo od samih temelja. Razvoj digitalnog društva je dugotrajan proces koji uključuje mnogo faktora, a ponajviše onaj ekonomski, gdje zemlje u tranziciji teško pronalaze način ili pak s druge strane inicijativu za takvu vrstu ulaganja, smatrajući možda da je isplativije ulagati u neke druge sektore ili industrije. Razlozi tome su brojni te ponajviše ovise o individualnim pristupima vladajućih, prilikama i situacijama koje se odnose na države u različitim ekonomskim situacijama, krizama i slično. No ipak, većina država stavlja imperativ na modernizaciju društva i pronalaženje načina primjene ovakvog ili sličnog sustava bilo kojoj ekonomskoj situaciji i na bilo koje društvo. Spomenute brojke na primjeru Estonije potvrđuju visoko digitalizirano društvo koje usporedno prati razvoj određene zemlje. To se, također, može vidjeti i na primjeru nekoliko zemalja poput Japana, Švicarske ili Finske. Dok s druge strane Saudijska Arabija, Kina ili Indija, usprkos predispozicijama za visoki standard temeljen na razvijenim industrijskim pogonima ili neiscrpnim resursima nafte nemaju toliko visok BDP po glavi stanovnika. Također, upitna je razina ljudskih i građanskih prava koja proizlazi iz digitalnog društva prema navedenim primjerima razvijenih zemalja. Može se zaključiti da postoji korelacija između razine digitaliziranosti društva određene zemlje sa stopama razvoja društvenog standarda i građanske kulture.