Korupcija narušava temeljne vrijednosti društvenih odnosa jer ugrožava vladavinu prava, povjerenje u javne institucije i državu, a time i pravednost, poštenje, ravnopravnost i sigurnost građana. Potiče nastajanje moralno nestabilnih pojedinaca da na nepošten i nadasve nezakonit način osiguraju sebi život iznad svojih objektivnih mogućnosti čime omalovažavaju vrijednosti onih koji su svojim radom i poštenjem postigli ono što imaju. Zbog takvih djelovanja korupcija sputava uspostavljanje poduzetničke klime i političke kulture, ugrožava moral i tradicionalne vrijednosti kao temelj svakog stabilnog društva te ga vodi u siromaštvo i propadanje, jer se stječe dojam da nije vrijedno pošteno raditi, već da se i drugim načinima može uspješno prosperirati u poslovnom svijetu. U stvarnosti, korupcije ima mnogo više od službenih statističkih podataka, ali i vjerojatno puno manje od društvene percepcije o njezinoj prisutnosti. Naime, u Hrvatskoj postoji uvriježeno mišljenje da korupcija ima važnu ulogu u svakodnevnom poslovanju privatnog sektora, kojoj se pribjegava iz niza razloga, među kojima je svakako bitno za naglasiti ubrzavanje poslovnih postupaka, osiguravanje povoljnijeg tretmana i okončanje nekih postupaka. Pokazatelji temeljeni na percepciji korisni su za podizanje svijesti o korupciji kao i podrška provedbi antikorupcijskih politika, međutim hrvatski građani ne vide smisao prijavljivanja korupcije iz razloga što smatraju kako poduzete mjere protiv počinitelja neće biti adekvatno provedene. Prema statistikama, Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu u Europi po korupciji u poslovnom svijetu, a čak 94% hrvatskih građana korupciju smatra najvećom prijetnjom ekonomskom razvitku. U posljednjih je nekoliko godina, Hrvatska uložila znatne napore u uspostavljanju pravnog i institucionalnog okvira za suzbijanje korupcije. Strategija suzbijanja korupcije donesena 2008.godine popraćena odgovarajućim Akcijskih planom, Antikorupcijska kampanja Vlade Republike Hrvatske iz 2009.godine, te nova Strategija za suzbijanje korupcije za razdoblje 2015-2020.godine s revidiranim Akcijskim planom, glavni su dokumenti u borbi protiv korupcije. Strategijom su definirana načela, ciljevi i područja antikorupcijskog djelovanja za dulje vremensko razdoblje, dok Akcijski plan sadrži konkretne mjere i rokove ispunjenja, definira nadležnost institucija za njihovo provođenje i potrebna financijska sredstva. Kao prioritetni ciljevi postavljeni su: jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu, stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama i afirmiranje pristupa nulte tolerancije na korupciju. Doneseno je, nadalje, niz zakona, uredbi i drugih podzakonskih akata u skladu sa odredbama Europske Unije s ciljem što lakše prevencije i kažnjavanja počinitelja koruptivnih kaznenih djela. Iako su za borbu protiv korupcije formirana dva ureda s dokaznim proaktivnim pristupom koji uspješno provode istrage o prijavljenim slučajevima korupcije na visokim položajima, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pri državnom odvjetništvu i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) unutar Ministarstva unutarnjih poslova, na razini pravosuđa često se izriču blage, pa čak i uvjetne kazne za počinitelje kaznenih djela povezanih s korupcijom, čime se stječe dojam nekažnjavanja počinitelja. Borba protiv korupcije postala je nezaobilazna tema u političkim i gospodarskim zbivanjima u Hrvatskoj, i to je pozitivno, no svjedoci smo mnogobrojnih korupcijskih afera koje potresaju našu zemlju. Gotovo da ne postoji institucija na državnoj ili lokalnoj razini, niti tvrtka bilo u državnom, bilo u privatnom vlasništvu koja se nije našla na „pod povećalom javnosti“ zbog koruptivnih afera. Percepcija o prisutnosti korupcije u hrvatskom društvu ukazuje na ozbiljnost i potrebu još jače borbe s korupcijom, koja se najprije ogleda u iskazivanju snažne političke volje svih nositelja vlasti od lokalne do nacionalne razine. Samo vidljivi rezultati odnosno pravomoćne osuđujuće presude i oduzimanje protupravno stečene koristi može dovesti do smanjenja negativne percepcije javnosti, zaključak je Nacionalnog vijeća za provedbu Strategije suzbijanja korupcije.