Hibridni poslovni modeli su nastali kao poseban pravni oblik koji povezuje karakteristike tradicionalnih profitnih i neprofitnih organizacija. Takvi modeli kreirani su za poduzeća i pojedince koji žele uz klasično profitno poslovanje ostaviti i trag u svijetu pozitivnim utjecajem na društvo ili okoliš. Sve više poticaji o odluci o savjesnom poslovanju dolaze iz unutrašnjosti organizacije od samih upravitelja ili zaposlenika, iako je za manje razvijene zemlje karakteristično da se okreću društveno odgovornom poslovanju radi pritiska iz okoline. Najpoznatiji pravni oblici hibridnih organizacija su Benefit korporacije (Benefit Corporation), Korporacije sa društvenom svrhom (Social Purpose Corporation), Niskoprofitne korporacije s ograničenom odgovornošću (Low Profit Ltd Liability Corporation). Ovi oblici organizacija najpopularniji su u Sjedinjenim Američkim Državama dok se slični oblici (Community Interest Companies-CIC) kreiraju i u Europi. Pravni okviri i praksa za djelovanje ovih organizacija razlikuju se od države do države stoga se smatra da bi se u budućnosti trebali izjednačiti i standardizirati ovi pravni oblici kako bi organizacije unutar i izvan različitih država mogle uspoređivati svoje djelovanje i utjecaj koji imaju. Osim same usporedbe i praksa bi postala jednostavnija i uspješnija budući da bi organizacije učile jedna od druge. Temeljni izazovi vezani uz ove oblike organizacije jesu kako uspješno realizirati cilj ostvarivanja profita i ostvarivanja društvene koristi vezane uz rješavanje problema poput gladi i okolišnog onečišćenja. Hibridni organizacijski oblici su izvor inovativnih ideja, ali često se suočavaju s različitim izazovima koji ih sprječavaju da budu maksimalno uspješni. Obzirom da hibridni poslovni modeli kombiniraju društvenu misiju s ekonomskim ciljevima i tržišnim djelatnostima, ona stvara nepoznatu kombinaciju aktivnosti koju današnji tržišni sustav u potpunosti ne poznaje. Hibridne organizacije moraju uspostaviti ravnotežu između društvenih i ekonomskih ciljeva, kako ekonomski ciljevi ne bi prevladali na štetu društvenog blagostanja. Hibridne organizacije suočavaju se s izazovima poput pravne strukture, financiranja, cijene roba i usluga te stvaranja uravnotežene organizacijske kulture i istražuju najbolja rješenja za one organizacije koje žele kombinirati društvene i ekonomske ciljeve te ostvariti svoj cilj i u konačnici pridonijeti društvenom blagostanju.