U ovom radu se razmatra pojam društvena nejednakost i njezini oblici na primjeru odabranih razvijenih i nerazvijenih zemalja. Rad je strukturiran u četiri glavne cjeline. U drugoj cjelini razmatra se teorijski pristup pojmu društvene nejednakosti, povezanost društvene nejednakosti i klasa, socijalna mobilnost te što sve obuhvaća politički aspekt društvenih nejednakosti. U trećem dijelu raspravljaju se oblici društvene nejednakosti na primjeru razvijenih i nerazvijenih zemalja. Ekonomsku nejednakost razmatrali smo na temelju kriterija BDP-a po glavi stanovnika te procjene bruto nacionalnog dohotka (GNI) po glavi stanovnika na temelju čega smo klasificirali razvijene i nerazvijene zemlje po prihodima. Veliki utjecaj na ekonomsku strukturu i njezino određenje nerazvijenih zemalja imala je činjenica da su iste bile kolonije. Zatim se razmatra nejednakost spolova na osnovi indikatora omjera zaposlenosti stanovništva prema spolu i ponderiranog prosjeka plaćenih radnika prema spolu te uočavamo da u odabranim nerazvijenim zemljama žene i dalje imaju inferioran status u odnosu na muškarce na temelju toga što postoji veliki jaz u zaposlenosti muškaraca i žena što je najočitije na primjeru Afganistana, isto tako dominiraju plaćeni radnici muškog spola nad plaćenim radnicima ženskog spola. S druge strane u odabranim razvijenim zemljama situacija je suprotna razlog tome je što se daje velika pozornost položaju žena te se nastoje stvoriti jednake mogućnosti na poslu za muškarce i žene što se vidi na nizu zakonskih regulativa Velike Britanije usmjerenih na poboljšanje položaja žena. Nejednakosti u zdravlju razmatrali smo putem indikatora očekivani životni vijek pri rođenju i specijalne kirurške radne snage. Zanimljivo je svakako doznati koliko se društvo nerazvijenih zemalja razlikuje od društva razvijenih zemalja glede broja specijalne kirurške radne snage na 100. 000 stanovnika na temelju podataka koji su posljednje dostupni iz 2014. godine. To daje zapravo najbolji uvid u jaz između pristupa zdravlju u razvijenim i nerazvijenim zemljama, primjerice nalazite li se u zemljama Malawi, Srednjoafričkoj Republici te Afganistanu i potrebna vam je hitna operacija u 100.000 stanovnika nećete moći naći osobu koja će vas biti u mogućnosti operirati a ako vas i operira postoji mogućnost od 1% da ćete umrijeti u bolnici u roku od 30 dana nakon operacije zbog poteškoća u uočavanju ili riješavanju komplikacija nakon operacije što je rezultat nedostatanog broja medicinskih djelatnika. Nejednakost u obrazovanju razmatrali smo na temelju indikatora pohađanja visokog obrazovanja prema spolu i bogatstvu te su postotci muškog i ženskog stanovništva koji pohađaju visoko obrazovanje u navedenim nerazvijenim zemljama vrlo mali dok su u odabranim razvijenim zemljama veliki postoci polaznosti visokog obrazovanja, što ne čudi pošto razvijene zemlje ulažu mnogo sredstava u svoje obrazovanje. Kada je riječ o pohađanju visokog obrazovanja, jaz između bogatih i siromašnih značajno je vidljiv među nerazvijenim zemljama dok u razvijenim zemljama možemo primjetiti da je udio stanovništva koji se visoko obrazuju ravnomjerno raspodijeljen u razvijenim državama, te stanovnici različitog imovinskog statusa pohađaju visoko školstvo.