Ukoliko se pravilno ne štite domaći interesi, već se protekcionizam kao sustav zaštite domaće proizvodnje koristi na način da se postavljaju značajno visoke carine protiv zemalja konkurenata, može doći do kontrareakcije te negativnih posljedica za obje strane. Nakon što je protekcionizam izazvao u „Velikoj depresiji“ katastrofalne posljedice za vanjsku trgovinu te samim time i za svjetsko gospodarstvo, postavlja se pitanje je li došlo do pojavljivanja snažne protekcionističke politike nakon globalne ekonomske krize iz 2008. godine? U ovom radu istražuje se razvoj protekcionizma za vrijeme i nakon globalne ekonomske krize iz 2008. godine, istraživanje obuhvaća podatke na globalnoj razini te detaljnije se odnosi na zemlje članice G20, Europsku uniju i SAD. Na temelju prikupljenih podataka istraživanje prikazuje da nije došlo do širenja snažnijeg protekcionizma i većih posljedica 2008. godine, koje su zabilježene 1930-ih kao odgovor na krizu, iako je došlo do značajnog pada izvoza i uvoza na globalnoj razini. Prema zadnjim podacima najveće probleme u vanjskoj trgovini stvara trgovinski rat između Kine i SAD-a, između tih sila bilježe se značajni gubici u vanjskoj trgovini, koji utječu i na međunarodnu trgovinu ostalih zemalja u svijetu. SAD i Kina trebale bi za njihovo blagostanje i za blagostanje ostatak svijeta postići dogovor i spriječiti novonastale gubitke u vanjskoj trgovini, koji se odražavaju na pad kako njihovog tako i svjetskog gospodarstva.