| Abstract | U svijetu se događaju različite prirodne katastrofe i katastrofe koje su posljedica djelovanja čovjeka. Cilj rada je prikazati važnost prilagodbe urbanih područja na rizike od katastrofa i istražiti mogućnosti koje se mogu koristiti u cilju upravljanja različitim rizicima. Nakon definiranja temeljnog pojma katastrofa, u radu se obrađuju vrste katastrofa, pri čemu se objašnjavaju obilježja prirodnih katastrofa i antropogenog utjecaja na okoliš. U okviru urbanog razvoja obrađen je pojam i uloga grada kao pokretača razvoja, slijede strateško planiranje razvoja grada, održivi razvoj, izazovi urbanog razvoja te održivi urbani razvoj. U zasebnom poglavlju obrađuje se Kohezijska politika Europske unije. Kako bi se tematika što bolje objasnila kreće se s glavnim strateškim dokumentom Europske unije, Europa 2020, zatim su prikazani Europski strukturni i investicijski fondovi te Fond solidarnosti Europske unije. Analizom djelovanja kohezijske politike Europske unije utvrđuje se sposobnost izravnog utjecaja na gradove, važnost politike u prilagodbi klimatskim promjenama i u upravljanju rizicima te se instrumentima kohezijske politike ujedno potiče održivi urbani razvoj, kao i kreiranje otpornih gradova. Poglavlje o prilagodbi urbanih područja na rizike od katastrofa, čini okosnicu rada, obuhvaća rizike od katastrofa te procjenu rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, u okviru kojeg se prikazuje procjena rizika od velikih nesreća na primjeru Grada Pule. Kao važan segment ističe se potpoglavlje o smanjenju rizika od katastrofa te urbana otpornost i prilagodba gradova na rizike od katastrofa. U posljednjem dijelu rada analiziraju se posljedice pandemije COVID-19. U tom smislu izdvojeno je istraživanje socioekonomskih posljedica pandemije u Hrvatskoj kroz odabrane pokazatelje i odgovor Europske unije na pandemiju bolesti COVID-19, nakon čega se prikazuje vlastiti osvrt na prilagodbu gradova posljedicama pandemije.
Komparacijom različitih primjera u radu, proizlaze zaključci da smanjenje rizika od katastrofa uvijek započinje izradom procjene rizika te je potrebno definirati strategiju za smanjenje rizika od katastrofa i poznavati primjenu različitih instrumenata koji se mogu koristiti za ublažavanje ili sprječavanje rizika (uključujući mogućnosti koje Europska unija nudi). Zaključci također upućuju da je pandemija COVID-19 unijela niz promjena. Iako su negativni učinci pandemije brojni, nazire se i suprotna perspektiva, koja unosi svojevrsno ohrabrenje, primjenjujući koncept otpornosti. Urbana prilagodba, na rizike od katastrofa, je neizbježna. |
| Abstract (english) | Different natural disasters and man-made disasters are occurring in the world. This paper aims to show the importance of adjusting urban areas to disaster risks and research the possibilities that can be used to control different risks. After defining the basic concept - catastrophe, this paper covers different types of catastrophes. It also explains the features of natural disasters and the anthropogenic influence on the environment. Within the frame of urban development, the concept and the role of the city as drivers of growth is explained. This is followed by strategic planning of urban development, sustainable development, the challenges of urban development, and sustainable urban development. A separate chapter explores the Cohesion Policy of the European Union. To better explain the topic, the chapter starts from the main strategic document of the European Union - Europe 2020 - followed by the European Structural and Investment Funds and the European Union Solidarity Fund. The analysis of the implementation of the Cohesion Policy determines its ability to directly influence on the cities, the importance of politics in adapting to climate change and risk management. Cohesion Policy instruments also encourage sustainable urban development and the creation of resilient cities. The chapter on the adjustment of urban areas to disaster risks is the backbone of the paper. It encompasses disaster risks and disaster risk assessment in the Republic of Croatia which includes the risk assessment of major accidents using the City of Pula as an example. An important part is a subchapter on disaster risk reduction as well as urban resilience and the adjustment of cities to disaster risks. The final part of the paper analyzes the consequences of the COVID-19 pandemic. There is an emphasis on the research of the socio-economic consequences of the pandemic in Croatia through selected indicators as well as the response of the European Union to the COVID-19 pandemic. This is followed by a personal overview of the adaptation of cities to the consequences of the pandemic.
The comparison of different examples throughout the paper leads to the conclusion that disaster risk reduction always begins with a risk assessment. It is also necessary to define a risk reduction strategy and be familiar with various instruments that can be used to mitigate or prevent risks (including the options offered by the European Union).
The conclusions also suggest that the COVID-19 pandemic brought about a series of changes. Although the negative effects of the pandemic are numerous, there is an opposite, encouraging perspective, applying the concept of resilience. Urban adaptation to disaster risks is inevitable. |
