Romani realizma pojavljuju se tek u trećem razredu gimnazija, odnosno srednjih škola. Tijekom trećega razreda učenici se susreću s najpoznatijim imenima i djelima hrvatskoga i europskoga realizma. Da bi utvrdili koja se imena i djela realizma pojavljuju i u kojoj mjeri, najprije smo proučili Nastavni plan i program za gimnazije Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa iz 1995. godine. Provedeno je empirijsko istraživanje za koje je bio posebno pripremljen anketni upitnik. Istraživanje se provelo u Srednjoj školi Buzet, pazinskoj Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile, Srednjoj školi Mate Balote u Poreču i u Gimnaziji Pula, a ispitano je ukupno 136 gimnazijalaca trećih razreda. Istraživanjem smo željeli dobiti podatke o čitanju među gimnazijalcima, s osobitim osvrtom na čitanje romana realizma te njihovu recepciju i primjenjivost u svakodnevnim situacijama. Rezultati su pokazali da učenici nedovoljno čitaju i kako smatraju da ima previše romana realizma za čitanje tijekom školske godine. Iznenađujuća je činjenica da su današnjoj mladeži teme realizma tek malo ili osrednje privlačne. Takvi, dobiveni rezultati ukazali su na potrebu za novim, suvremenim pristupom u obradi lektire. Najprije smo proučili i prikazali tradicionalne i suvremene metodičke sustave u nastavi književnosti. Zatim smo prikazali suvremeni pristup obradi lektire Ana Karenjina u otvorenome metodičkom sustavu. Za otvoreni metodički sustav odlučili smo se zbog toga što prakticira slobodu nastave. Učenici sami odabiru metode, oblike rada, nastavna sredstva i pomagala te sami procjenjuju uspješnost rada, dok je nastavnik u ulozi koordinatora. Ovime smo radom željeli ukazati na potrebu izvedbe lektire u modernome, suvremenom sustavu koji potiče aktivnost učenika te brine o odgoju čitatelja.