Kampiranje je imalo veliku ulogu u omasovljenju turizma, premda se to u literaturi nedovoljno ističe. Prvim putnicima glavni motiv odlaska na kampiranje bio je odmor u prirodi, a korijeni kampiranja vežu se uz fenomen slobodnog vremena. Već početkom 20. -og stoljeća nastaju prve Udruge kampista koje kasnije iniciraju povezivanje i osnivanje međunarodne organizacije kampista. Pojava autodomova 50.-ih godina prošloga stoljeća olakšala je putovanja kampistima i potaknula dinamičan razvoj kamping turizma. U svijetu je razvoj kampiranja prošao dvije faze; prva se veže za tradicionalno, avanturističko, kvazi-robinzonsko kampiranje, dok je danas kampiranje u određenoj mjeri, u razvijenim turističkim zemljama, poprilično luksuzan oblik turizma. Premda su prvi kampovi u nas izgrađeni još prije II. Svjetskog rata ma otocima Krku i Rabu, snažniji razvoj kampiranja započeo je tek nakon 60-ih godina 20. stoljeća kada je i u nas započeo intenzivni razvoj suvremenog turizma sljedeći dinamiku razvoja turizma u svijetu. Svoj vrhunac doživjelo 1986.-e godine, kada je ostvareno 18 milijuna noćenja u hrvatskim kampovima. Razvoj kamping turizma u Hrvatskoj prošlo je kroz sedam faza: razdoblje začetka nastajanja kamping proizvoda, razdoblje stvaranja i etabliranja, razdoblje potvrđivanja kamperskog i naturističkog proizvoda u konkurentnom okruženju, razdoblje diferencijacije, profilacije i vrhunac rasta, razdoblje saturacije, razdoblje krize, te razdoblje ponovnog lansiranja kamperskog i naturističkog proizvoda. Važno je napomenuti da su 90.-ih godina osnovane dvije vrlo važne udruge za kamping turizam u Hrvatskoj: Kamping udruženje Hrvatske i Udruga kampista hrvatske. Najrazvijenija turistička regija u receptivnom i u emitivnom smislu je Europa. Upravo promatrajući Europu, Hrvatska je jedna od omiljenijih kamping destinacija, no u tom okruženju također ima i vrlo jaku konkurenciju s čijom se kvalitetom može uspoređivati i mjeriti. Kampiranju su skloniji Nizozemci, Danci, Francuzi, Britanci, Norvežani i Nijemci, a prema broju kampova vodeća kamping destinacija je Francuska, zatim slijede Velika Britanija, Italija, Njemačka i Nizozemska. Prema tim podacima može se zaključiti da su snažna emitivna tržišta ujedno i vodeća po razvijenosti kamping ponude. Kod autokampa razlikujemo četiri kategorije: dvije, tri, četiri i pet zvjezdica, a kategoriziranje se vrši na temelju obveznih elemenata u svezi: uređenja, opreme, uređaja, usluga, održavanja i drugih elemenata propisanih Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata iz skupine „Kampovi i druge vrste objekata za smještaj“. U Republici Hrvatskoj kampiranje se tretira u nekoliko pravnih zakona, a najvažniji su zakon o ugostiteljskoj djelatnosti te Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata iz skupine kampovi koji detaljnije definira ostale pojmove vezane za kamping turizam. Slijedeća dva zakona usko veza na za kamping turizam su Zakon o sigurnosti prometa na cestama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Prvi zakon bi se trebao uskladiti s normama Europske unije, dok bi se drugim zakonom trebale utvrditi granice pomorskog dobra, što je temelj za ishođenje prijeko potrebne koncesije nad pomorskim dobrom, koja je kampovima nužna da bi mogli kontrolirati i garantirati kvalitetu i sigurnost svojim gostima. Upravo pitanje pomorskog dobra sve se više spominje u novinama i raznim konferencijama kao jedan od glavnih problema s tog aspekta vezano za kampirališta. Kako posljednjih nekoliko godina na tržištu turističke potražnje raste preferencija turista za specifičnim vrstama turizma, mogući razvoj hrvatske kamping usluge ima perspektivu u korištenju tih različitosti. Specifičnosti hrvatske ponude trebati će biti spremne odgovoriti modernim potrebama i željama turista kroz praćenje razvitka tehnologije, pravne regulative, ekonomskih prilika i klimatskih promjena, dok su brze prilagodbe u razvoju ponude važan pokretač turizma općenito. Kako Hrvatska im a bogatu povijesnu baštinu, očuvanu prirodu i ugodnu klimu, ima gotovo sve preduvjete za razvijanje kamping turizma, i ne samo na obali već i u unutrašnjosti. Razvoj visokokvalitetnog smještaja, obogaćivanje ponude sadržaja i zabave, omogućit će Hrvatskoj da bude privlačna kamping destinacija suvremenim putnicima, a praćenjem trendova, kroz koje se identificiraju kretanja potražnje, otvoriti će nove tržišne prilike i područja novih ulaganja. Kamp kao takav je jedan od najpopularnijih oblika smještaja u Hrvatskoj i 25% svih turističkih noćenja se ostvaruje u kampovima. Kampisti su uvijek dobrodošli gosti naše obale. Danas je većina kampova u privatnom vlasništvu, što je rezultiralo u različitijom i kvalitetnijom ponudom kampova. Gledajući također statističke podatke vidljiv je pozitivan trend rasta kamping turizma ne samo u nas nego i u većem djelu Europskog tržišta. Dakle, iz svega navedenog možemo zaključiti da se kamping turizam konstantno kvalitativno razvija i unaprijeđuje svoju ponudu, te kao takav osvaja veliku važnost u suvremenoj turističkoj ponudi ne samo u nas nego u svakoj turistički razvijenoj državi.