| Abstract | Tema ovog završnog rada je Labinska republika i antifašizam u Istri. Cilj rada je istražiti vezu pojave fašizma s prvim antifašističkim pokretima u Istri., dok je svrha rada predstaviti i pojasniti specifični povijesni kontekst razvoja antifašizma u Istri s naglaskom na Proštinsku bunu i Labinsku republiku.
Početkom 20. stoljeća fašizam je u Italiji naglo ojačao te je krenuo širiti neprijateljski odnos prema komunizmu i demokraciji, ali je podržavao ideje uzdizanja vođe, države, militarizma. Jača obilježja dobio je u Istri, gdje se najviše očitovalo nasilje prema hrvatskim i slovenskim stanovnicima, uništavanje važnih mjesta okupljanja, što je uvelike pogoršalo dotadašnje odnose između nacionalnih manjina u Istri. Nakon dolaska na vlast, fašizam je uskratio građansku slobodu stanovnicima Istre, što je dovelo do masovnog iseljavanja iz Istre. U Istri se javljaju narodnjaci, sljedbenici narodnog preporoda, koji se već krajem 1920. godine brane od fašističkih napada.
Dva najvažnija događaja koji su bili odgovor na fašističke napade bili su Labinska republika te Proštinska buna. Nakon što je Mussolini uveo diktaturu, organizirale su se antifašističke organizacije od kojih se najviše ističu Borba i TIGR. Nakon što je Italija ušla u Drugi svjetski rat, muški dio istarskog stanovništva pristupio je talijanskoj vojsci, a taj je broj do 1943. godine došao na 25 000 muškaraca. 9. rujna 1943. godine došlo je do kapitulacije Italije, u Istri je došlo do općeg ustanka prilikom čega je oslobođen gotovo cijeli istarski poluotok.
U listopadu 1943. godine Njemačka je organizirala akciju Wolkenbruch, koja je u samo nekoliko dana ponovno zaposjela cijelo područje Istre. Prema naredbi vrhovnog zapovjednika Jugoslavenske armije Josipa Broza Tita osnovana je Četvrta armija, koja se u travnju 1945. godine iskrcala na područje Istre i oslobodila ju do početka svibnja iste godine. |
| Abstract (english) | The topic of this final paper is the Labin Republic and anti-fascism in Istria. The aim of the paper is to investigate the connection between the emergence of fascism and the first anti-fascist movements in Istria, while the purpose of the paper is to present and explain the specific historical context of the development of anti-fascism in Istria with emphasis on the Proština Rebellion and the Labin Republic.
At the beginning of the 20th century, fascism suddenly strengthened in Italy and began to spread hostility towards communism and democracy, but it supported the ideas of the rise of the leader, the state, militarism. It gained stronger characteristics in Istria, where violence against Croats and Slovenes was most pronounced, the destruction of important gathering places, which greatly worsened the previous relations between national minorities in Istria.After coming to power, fascism denied civil freedom to the inhabitants of Istria, which led to mass emigration from Istria. "Populists" appeared in Istria, followers of the national revival, who were already defending themselves against fascist attacks at the end of 1920.
The two most important events that took place in response to the fascist attacks were the Labin Republic Prostinska Buna. After Mussolini introduced the dictatorship, anti-fascist organizations are organized, most notably Borba and TIGR. After Italy entered World War II, the male part of the Istrian population joined the Italian army, and by 1943 that number had reached 25,000 men.
On September 9, 1943, Italy capitulated, and a general uprising broke out in Istria, liberating almost the entire Istrian peninsula. In October 1943, Germany organized the "Wolkenbruch" operation, which in just a few days re-employed the entire area of Istria. By order of the Supreme Commander of the Yugoslav Army, Josip Broz Tito, the Fourth Army was established, which landed in Istria in April 1945 and was liberated by the beginning of May of the same year. |
