Iako nam povijest prijevare govori da je prijevara i pokušaja prijevara bilo oduvijek, situacija se uvijek pogoršava u razdobljima kriza i recesija jer u tim trenucima ljudi prelaze granice koje inače ne bi prešli. Danas su prijevare i pronevjere česte, olakšava ih fleksibilnost u primjeni računovodstvenih postupaka, i nažalost ih samo dio izlazi na vidjelo. Kako se globalno financijsko tržište sve više razvija i raste, tako se razvijaju i modaliteti prijevara, odnosno manipulacija financijskim izvještajima, koji imaju direktan utjecaj na vrijednost dionica društava koja kotiraju na burzama. Manipulacijama na svim financijskim izvještajima, uključujući i izvještaj o novčanom toku koji se kreira ne osnovu realiziranih novčanih tokova, sve su češće i posljedice njih uzrokuju sve veće štete i gubitke. Utvrđeno je da do manipulacijama novčanim tokovima dolazi zbog potrebe da se potencijalnim kreditorima ili investitorima dokaže da je novčani tok zadovoljavajući i da bi se potencijalno nove obaveze u vidu rate kredita ili zajma mogle redovito vraćati bez da dolazi do problema u redovnom poslovanju. Stoga se pri manipulaciji novčanim tokovima najčešće koriste četiri metode: prebacivanje novčanih tokova iz financijske u poslovnu aktivnost, prebacivanje novčanih izdataka iz poslovne u investicijsku aktivnost, napuhivanje poslovnih novčanih tokova korištenjem akvizicije i otuđenja te jačanje poslovnog toka pomoću neodrživih aktivnosti. Vidljivo je da je pri svim tim manipulacijama cilj povećati novčani tok iz poslovne aktivnosti, pa tako i pri manipulacijama novčanim tokovima u procesu nabave. Kako manipuliranje podacima ne bi uzelo maha i otelo se kontroli, paralelno s manipulacijama razvija se i forenzično računovodstvo koje je usmjereno na otkrivanje manipulacija i prijevara u modernoj ekonomiji.