završni rad
Poduzetništvo žena u Istarskoj županiji

Andrea Lončarić (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovPoduzetništvo žena u Istarskoj županiji
AutorAndrea Lončarić
Voditelj/MentorVioleta Šugar (mentor)
Sažetak rada
Cilj ovog rada bio je istraživanje žena poduzetnica, njihov ulazak u posao, prepreke s kojima se one nose, odnos muškaraca i žena u poduzetništvu. Iako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, posljednjih godina trendovi su značajno poboljšali. Žene su spremne na preuzimanje inicijative u poduzetništvu, ali postoje ključne stvari koje se moraju promijeniti kako bi žene uspjele realizirati svoje ideje u praksi. Prije svega potrebno je jačanje svijesti o ženama u poduzetništvu, bolja logistika i bolje prihvaćanje žena poduzetnica u društvu i obitelji, a njihovo financiranje treba biti fleksibilnije jer primjerice manje od 15 posto žena u Hrvatskoj vlasnice su nekretnina.Iako su žene s godinama sve više napredovale, još uvijek nisu dovoljno istaknute u svijetu poduzetništva. Analize o tome koliko su žene u Hrvatskoj prisutne u poduzetničkim vodama ne postoje, to se čak ni sustavno ne prati. Najveće prepreke i poteškoće ženskog poduzetništva vezuju se uz dostupnost financijskih sredstava, informacija, tržišta i educiranja. Za uspješno uključivanje žena u poduzetništvo postoje i prepreke socijalne prirode jer se smatra da žene nemaju dovoljno samopouzdanja, a mnoge nisu spremne ni na rizik ili poduzimanje inicijative. Problemi financijske prirode se javljaju jer postoji manjak početnog kapitala te neprimjeren odnos prema malim poduzećima. Istarska županija razvija poduzetništvo investiranjem u poduzetničke zone udruživanjem namjenskih sredstava iz vlastitog proračuna, proračuna jedinice lokalne samouprave i resornog ministarstva Hrvatske. U Istri ima mnogo primjera jakih žena poduzetnica koje su uspješne na čelnim funkcijama, počevši od turizma, preko kulinarstva do onih koje su uspješne u ostalim djelatnostima, i većina tih žena su imale, već spomenute probleme. Poduzetništvo potiče razvoj ekonomije, ali se zato žensko poduzetništvo ne potiče dovoljno. Ženama je potrebno mnogo hrabrosti i samopouzdanja da bi pokrenule neki posao, a pogotovo ako se radi o „muškom poslu“, kao što su to učinile Jelena Licul i Vedrana Lazić, još im je teže jer predrasude kako žene ne mogu obavljati takve poslove i dalje postoje. Također, i dalje postoje oni koji smatraju da žene moraju biti domaćice, a muškarci donositi novac u kuću, a žene poput Davorke Šajine koja je poduzetnica i nositeljica obiteljskog poljoprivredno turističkog gospodarstva Agroturizam Ograde, a pritom i majka dvoje djece, koja obrađuje 10 hektara zemlje pod maslinama i lavandom, uzgaja četiri konja, šest ovaca, svinje i magarca te se sklopu turističkog gospodarstva bavi ponudom hrane i iznajmljivanjem smještaja te izletničkim turizmom, dokazuje kako žena istovremeno može biti i domaćica i 43 uspješna poduzetnica. Dakle brojne predrasude o ženama koje postoje u neopravdane. Uz navedene probleme ovih poduzetnica postoji problem dobi za pokretanje posla, naime Nada Katić i Kristina Rabar koje su posao pokrenule kao studentice naišle su na prepreku vezanu uz njihove godine jer su pri pokretanju svog posla morale dokazivati, da, iako su mlade, one su sposobne pokrenuti posao i biti uspješne. Na kraju završnog rada može se zaključiti kako je okruženje u kojem poduzetnice djeluju i dalje nepovoljno i treba ga razvijati, jer žene svojim idejama mogu jako puno napraviti. Međutim, sam ulazak u poduzetništvo predstavlja veliki rizik jer se ne može znati hoće li posao biti unosan ili neće pošto je poznato da se poduzetništvo pokreće radi postizanja dobiti i ostvarivanja profita, dakle od pokrenutog se posla očekuje zarada, stoga ženama treba velika potpora najbližih kako bi im se olakšalo i kako bi same imale više hrabrosti i samopouzdanja. Gledajući kakve su bile nekada i kakve su danas, današnje su žene ambicioznije, odlučnije i jače u poslovnim odlukama. No, nažalost još uvijek se najbolja mjesta čuvaju za mušku populaciju. Uzme li se u obzir i da je trenutna situacija u državi nepovoljna, no možda je upravo kriza koja vlada ono što će potaknuti žene da krenu u realiziranje svojih ideja. Možda će zbog osobnog nezadovoljstva i nezadovoljstva općenito koje vlada, žene samoinicijativno krenuti graditi nešto novo i dokazati da su diskriminacija, mišljenja koja se kose sa njihovim, stavovi koji im odmažu i spuštaju samopouzdanje te brojni drugi faktori, neopravdani, jer su žene itekako sposobne i kad nešto naume one to mogu ostvariti usprkos preprekama.
Ključne riječipoduzetništvo žena Istra primjeri dobre prakse poduzetnici
Naslov na drugom jeziku (engleski)Female entrepreneurship in the Istrian county
Povjerenstvo za obranuKristina Afrić Rakitovac
Violeta Šugar
Sabina Lacmanovic
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Ekonomika poduzetništva
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Računovodstvo i revizija, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam, Poslovna informatika
SmjerManagement i poduzetništvo
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv.bacc.oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-02-25
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenasažetak preuzet iz zaključka
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:661858
PohranioBarbara Dušan