završni rad
Život i djelo Santoria Santoria

Tara Pavlović (2016)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Filozofski fakultet
Podaci o radu
NaslovŽivot i djelo Santoria Santoria
AutorTara Pavlović
Voditelj/MentorAnte Matan (mentor)
Sažetak rada
Santorio Santorio, rođeni Kopranin, osobito je značajan za puljsko područje, kao jedan od začetnika istarske medicine. Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu i u Mlecima. Od 1575. do 1582. god. je studirao medicinu na Sveučilištu u Padovi, gdje je dobio laureat doktora medicine. Većina njegovih biografa navodi da je 1587. godine otišao u Poljsku, na poziv kralja Maksimilijana te da je ondje ostao 14 godina. Međutim, to nije pouzdano, jer se u poljskom arhivu ne nalazi ime Santorija kao kraljevskog liječnika. Tijekom razdoblja od 1587. do 1599. Santorio je nekoliko puta posjetio Karlovac i Mletke, što ne ide u prilog mogućnosti Santoriova boravka u Poljskoj zbog velike udaljenosti. Druga mogućnost je da je Santorio to vrijeme proveo u Hrvatskoj, kao liječnik velikaša. U svojim komentarima Avicenina Kanona spominje mjesta u Hrvatskoj, gdje je obavljao svoja istraživanja. Pred kraj 16. st., 1599. god. Santorio odlazi iz Hrvatske. Od 1611. do 1624. god. Santorio je bio profesor na sveučilištu u Padovi. Nakon što je optužen za nemarnost u vršenju službe, iako je sud utvrdio neosnovanost optužbe, Santorio više nije htio ostati u Padovi. U znak priznanja, mletački senat mu je odobrio doživotni naslov profesora i doživotno isplaćivanje dotadašnje godišnje plaće. Unatoč brojnim ponudama drugih sveučilišta, Santorio je otišao u Veneciju i povukao se iz javnog života. Umire 1536. godine. Santorio nije usavršio uređaje za vaganje, ali im je dao posve novu primjenu. Prvi je predložio sustavno mjerenje tjelesne težine; prvi je vagao ljude imajući pri tome određeni znanstveni cilj. S gledišta Santoriove doktrine o postanku bolesti, vaganje je bilo osobito važno. Vaga je za Santorija bila najvažnije sredstvo kojim se mogla dijagnosticirati rana faza bolesti. Santorio je konstruirao i nekoliko termometara. Izradio je osnovnu metodiku mjerenja tjelesne temperature. Unatoč njegovim mjerenjima i tehničkim uspjesima u 17. st. termometar nije bio primjenjen u svakodnevnoj medicinskoj praksi sve do 19. st. Izumio je higrometar, anemometar, pulsilogium i mnoge druge instrumente.
Ključne riječiSantorio medicina vaga termometar higrometar anemometar
Naslov na drugom jeziku (engleski)Life and work Santori Santori
Povjerenstvo za obranuNada Bulić (predsjednik povjerenstva)
Ante Matan (član povjerenstva)
Zvonimir Milanović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFilozofski fakultet
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Klasična filologija
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaLatinski jezik i rimska književnost (dvopredmetni)
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) latinskog jezika i književnosti
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv.bacc.philol.lat.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-21
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:608084
PohranioVanessa Toić