završni rad
Negativni društveni aspekti razvoja turizma

Zlatko Šugić (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovNegativni društveni aspekti razvoja turizma
AutorZlatko Šugić
Voditelj/MentorSanja Blažević (mentor)
Sažetak rada
Negativni društveni aspekti turizma postoje, iako se često njihov utjecaj stavlja na stranu ili čak i zanemaruje, njegovi utjecaji vidljivi su u svim sferama života domicilnog stanovnika. Mislim da su ministarstvo turizma, hrvatska turistička zajednica ali i sami stanovnici odgovorni za pozitivne i negativne posljedice nekog oblika turizma u destinaciji. Ljudi često nisu svjesni ozbiljnosti problema niti njihovih efekata na atraktivnost destinacije. Gotovo svaki oblik turizma prate nekakvi negativni aspekti koji su posljedica promjenjivosti turističkih trendova. Kako bi udovoljili turistima, domaćini često nude proizvode i usluge koje nisu nužno vezani za određenu destinaciju a sve kako bi privukli turiste. Povećanim priljevom turista dolazi do rasta cijena proizvoda i usluga u turizmu što negativno utječe na raspoloženje stanovništva koje se onda reflektira na odnos prema turizmu kao sektoru ali i prema turistima. Identitet zajednice čine ljudi, kultura, tradicija i priroda koji čine začarani krug uspješnosti i atraktivnosti destinacije. Kada je taj krug prekinut dolazi do negativnih promjena koje mogu rezultirati gubljenjem identiteta destinacije. Zbog tih razloga razvoj turizma se mora prilagođavati destinaciji a ne obrnuto kako je često slučaj. Masovni turizam utjecao je na ponudu koju destinacija pruža. Ta ponuda se kreče prema zadovoljavanju potreba turista sa brzom hranom i ne autentičnim suvenirima. Mnogi poduzetnici i osobe koje žele investirati u turizam gledaju svoje interese, a interese građana i destinacije trebaju braniti nadležna ministarstva i turističke zajednice koje moraju imati plan održivog razvoja turizma kroz autentičnost i tradiciju. Na primjeru Dubrovnika mogu se vidjeti sve prednosti ali i izazovi s kojima bi se Hrvatski turizam u bliskoj budućnosti trebao suočavati. Hrvatska obala privlači sve veći broj kruzera koji dovode mnoštvo turista na kružnim putovanjima, nažalost kruzeri se u gradovima zadržavaju kratko te turisti s kruzera ostavljaju malo novca u gradskim blagajnama. Negativnosti kruzing turizma ogledaju se u uništavanju morskog dna, pogoršanju kvalitete mora i zraka ali i negativnog djelovanja na stacionirane goste koji zbog velikih gužvi ne mogu kvalitetno provesti svoj odmor i posjetiti znamenitosti. S razvojem turizma dolazi i do iseljavanja stanovništva iz starogradskih jezgri i njihovih pretvaranja u "apartmanska naselja". Mislim da se autentičnost na razini cijele Hrvatske u velikoj većini uspjela održati unatoč izazovima suvremenog doba te u godinama koje slijede trebamo pažljivo i planski razvijati turizam usporedno s tradicijom i autentičnošću. Iako sam u radu obradio mnoge negativnosti turizma koje on ostavlja na društvo, treba imati na umu da je turizam i pozitivno utjecao na društvo. Mnoge tradicije koje bi bez turizma izumrle ili ostale zaboravljene danas se oživljavaju te s ponosom predstavljaju turistima. Hrvatska posjeduje sve elemente potrebne za uspješan turizam. Bogata povijest, predivni pejzaži, nacionalni parkovi, čisto more i mnogi drugi aduti Hrvatskoj pružaju mogućnosti kakve mnoge druge zemlje mogu samo poželjeti a na nama je zadatak da se prema njima odnosimo pažljivo i s poštovanjem te ih ponosno dočaramo turistima koji će to onda sigurno znati cijeniti.
Ključne riječirazvoj turizma autentičnost grad Dubrovnik
Naslov na drugom jeziku (engleski)The negative social aspects of Tourism development
Povjerenstvo za obranuMarija Bušelić
Sanja Blažević
Lela Tijanić
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Računovodstvo i revizija, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam, Poslovna informatika
SmjerTurizam
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv.bacc.oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-09-22
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenasažetak preuzet iz zaključka
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:573168
PohranioBarbara Dušan