Povijest obitelji Mažuranić počinje još 1360. u Splitu, a prvi dokumenti spominju se oko 1550., gdje se navodi ime Ivana Mažuranića, čiji je sin živio u Novom Vinodolskom. Od ratnika, do poljoprivrednika i seljaka, Mažuranići su došli do ugledne, obrazovane građanske obitelji. Antun, Matija, Vladimir i Fran bili su Mažuranići koji su svojim djelima utjecali na hrvatsku kulturu i povijest. Antun kao hrvatski filolog i jezikoslovac, Matija kao preporoditelj i autor prvog cjelovitog putopisa u Hrvatskoj, Vladimir kao pravnik, pisac i predsjednik JAZU te Fran kao književnik i autor djela „Lišće“. Ivan Mažuranić bio je jedan od najvećih hrvatskih reformatora, pjesnik, jezikoslovac, političar i popularni ban pučanin. Glavno Mažuranićevo književno djelo je „Smrt Smail-age Čengića“, koje je objavio 1846. u almanahu „Iskra“. „Smrt Smail-age Čengića“ najzrelije je djelo hrvatskog romantizma, prvo klasično djelo obnovljene i otad jedinstvene hrvatske književnosti, te još uvijek jedno od najprevođenijih. Ivana Brlić-Mažuranić je najuspješnija hrvatska književnica koja je svojim djelima mijenjala djetinjstva mnoge djece. Spajala je realan i magičan svijet i s tim radila remek djela hrvatske književnosti. Najveći književni uspjeh postigla je knjigom „Priče iz davnine“ (1916.), u kojoj je združila privid mita, temeljen na dobru poznavanju hrvatske i slavenske mitologije i narodne predaje, s arhaičnom sintaksom te nadrealističkim slikovitim izrazom.