završni rad
Kulturni turizam i kulturne prijestolnice Europe

Tajana Marić (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovKulturni turizam i kulturne prijestolnice Europe
AutorTajana Marić
Voditelj/MentorMauro Dujmović (mentor)
Sažetak rada
Bogata povijest,kultura i arhitektura najčešći su motivi za dolazak u turističku destinaciju. Novi doživljaji i iskustva motiviraju turiste da posjete kulturno nasljeđe. Sudjelovanje u turističkim tokovima i trendovima razlog je ne samo posjeti poznatih kulturnih atrakcija nego i posjeti novih projekata i događaja. Kako bi se destinacija dobro plasirala na turističkom tržištu potrebno je poznavanje motiva dolaska u destinaciju, motiva za posjet kulturnim atrakcijama i potrebno je na raspolaganju imati informacije koje nam pokazuju je su li gosti zadovoljni ponuđenim kulturnim ''proizvodom''. Kulturni ''proizvod'' bi trebalo oblikovati kao atrakcijski ''proizvod'' koji se prezentira turistima koji su željni upoznavanja svih aspekata destinacije. Bitan je način interpretacije ljudi, povijesti,mjesta,umjetnosti itd.,jer je to način na koji se doživljaji stvaraju. Razvitak kulturnoga turizma oslanjanja se na potencijale turističke baštine koja je nastajala stoljećima kao posljedica intelektualnog potencijala ljudi prethodnih naraštaja. Kompleksno je mjenjati ili graditi imidž grada ili zemlje kao turističke destinacije. Tek kada se Hrvatska osamostalila njezin se turistički proizvod pojavio na međunarodnom tržištu pod vlastitim imenom. Hrvatska je još razvoju kako bi bila poznata kao destinacija, poput ostalih europskih zemalja. Razvoj kulturnog turizma utjecao bi na brži razvoj imidža i identiteta Hrvatske kao turističke destinacije,stoga je kulturni turizam izravno uz ostale oblike turizma potrebno uključiti u razvojne planove na svim razinama (države,županije, turistička mjesta). Strateškim planom razvoja kulturnog turizma, osnivanjem Ureda za kulturni turizam i aktivnostima Ureda i Ministarstva turizma RH na nacionalnoj razini, kulturni turizam određen je kao jedan od prioriteta hrvatskog turizma. Provedbom Strategije stvaraju se preduvjeti sustavnog razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj. Na taj način, prvi puta, planski i konkretno pokušava se osmisliti turistički imidž gradova i manjih naselja, te spasiti kulturnu baštinu od propadanja. Strategijom razvoja kulturnog turizma, koja se provodi pod operativnim djelovanjem Ureda za kulturni turizam, i posebno, regionalnih i lokalnih nositelja razvoja, stvoriti će se preduvjeti sustavnog razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj. Koristi bi trebali imati i turistički i kulturni sektor. U turističkom sektoru trebala bi se podići razina cjelokupnog imidža odredišta, čime će se zadržati postojeći gosti, stimulirati njihova aktivnost i potrošnja tijekom boravka, potaknuti produljenje njihovog boravka u destinaciji i produžiti sezona. Kvalitetniji imidž destinacije imat će za rezultat i privlačenje drugih posjetitelja. Za kulturni sektor značajno je osiguravanje mogućnosti da se kulturna dobra koriste na održiv način uz primarno daljnje unaprjeđenje i razvoj proizvoda, kao i porast prihoda zbog povećanja broja posjetitelja. Za provedbu rješavanja problema kulturnog turizma poduzimaju se brojne inicijative, koje su značajni poticaj kulturno-turističkim projektima, međutim one, zasad, nisu uspjele sustavno riješiti pojedine probleme. Turizam danas obilježava decentralizacija turističkih aktivnosti, koja je moguća, i nužna, i u području kulturnog turizma. Riječ je o tome da bi kulturni turizam trebao funkcionirati, prije svega, na lokalnoj razini, dok bi centralna vlast trebala imati izrazitiju ulogu posebno u smislu njihove odgovarajuće međusobne suradnje, povezivanju kulturno-turističkih projekata, promidžbi, te u poticanju, razvijanju i održavanju partnerstava privatnog i javnog sektora. Uporište za razvoj kulturnog turizma u decentraliziranom sustavu turizma su resursi, jer je lokalno stanovništvo najbolje upućeno u vlastitu kulturu, dok bi lokalne vlasti trebale imati izravni interes za njegov razvoj. Centralna vlast trebala bi provoditi koordiniranje, promidžbu i osmišljavanje zakonske regulative putem svojih institucija. U turizmu danas prevladavaju nastojanja za cjelovitim upravljanjem destinacijom, što potiče na suradnju kulturnog turizma s drugim oblicima turizma, čime se naglašava važnost interdisciplinarnog pristupa unutar turističkog sektora. Ne smijemo zaboraviti ni poziciju i ulogu lokalnih vlasti na različitim razinama, u cilju cjelovite realizacije kulturno-turističkih proizvoda. U skladu s kretanjima na tržištu, potrebno je učiniti korak dalje u daljnjem osmišljavanju ponude koja će uključiti sve one komponente atraktivnosti koje su suvremenim turistima važne i koje će omogućiti njihovo bolje upoznavanje različitosti i posebitosti Hrvatske proizašlih iz njezinog bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa.
Ključne riječikulturni turizam kulturno naslijeđe Republika Hrvatska problemi kulturnog turizma
Naslov na drugom jeziku (engleski)Cultural Tourism and Cultural Capital of Europe
Povjerenstvo za obranuJasmina Gržinić (član povjerenstva)
Mauro Dujmović (član povjerenstva)
Aljoša Vitasović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Računovodstvo i revizija, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam, Poslovna informatika
SmjerTurizam
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv.bacc.oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-09-29
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenasažetak preuzet iz zaključka
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:436001
PohranioBarbara Dušan