diplomski rad
Konkurentno i nekonkurentna tržišta rada

Maja Celija (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovKonkurentno i nekonkurentna tržišta rada
AutorMaja Celija
Voditelj/MentorSanja Blažević (mentor)
Sažetak rada
Iskustvo, obrazovanje i ocjene, nagrade, rezultati, vještine, potencijal, intelektualni kapaciteti te sposobnost napredovanja na svim područjima tržišta rada čine radnike sjajnim proizvodom, a konkurentno tržište znači kako je puno teže izdvojiti se jer kvalitete i vještine značajno određuju uspjeh. Konkurentnost tvrtke ponajviše ovisi o njezinoj sposobnosti da se promijeni te usvaja i primjenjuje najnovija tehničko-tehnološka dostignuća, a s obzirom da globalna tržišta postaju sve zahtjevnija, poslodavci otkrivaju da im je potrebna fleksibilna i dobro osposobljena radna snaga te se sve više oslanjaju na druge oblike fleksibilnosti tržišta rada, kao što su fleksibilnost vještina, plaća i organizacije rada jer se čini da te vrste fleksibilnosti omogućuju višu proizvodnost i veći profit. Fleksibilna tržišta rada također imaju tendenciju većega gospodarskog rasta, djelomice stoga što poduzeća postaju konkurentnija i profitabilnija, a u gospodarstvima u tranziciji povećanje konkurentnosti i gospodarskog rasta dugoročno vodi većoj zaposlenosti i višim plaćama. Kad govorimo o fleksibilnosti na hrvatskom tržištu rada, s obzirom na spomenuta obilježja hrvatskog tržišta rada kao što su visoka stopa nezaposlenosti, nekonkurentnost poduzeća i razvijena siva ekonomija koja ima negativan učinak na državni proračun te stvara socijalnu nesigurnost, može se zaključiti da je ono još uvijek daleko od relativno fleksibilnih tržišta rada razvijenih europskih zemalja te vrlo fleksibilnog tržišta u SAD-u. Povećanje fleksibilnosti hrvatske radne snage samo je dio potrebnih promjena koje bi osposobile hrvatske radnike i poslodavce za natjecanje s najboljima na svijetu. Ključno pitanje koje se javlja u četvrtom poglavlju jest kako migracije utječu na ekonomiju pojedinih zemalja. Kad je riječ o zemljama članicama EU zaključak je da će se razvitkom novih zemalja članica migracijski pritisci smirivati te će se ostvarivati sloboda kretanja i izjednačivanja uvjeta rada i životnog standarda. Smirivanje i usmjeravanje migracija između slabije razvijenih i više razvijenih zemalja EU podrazumijeva rast investicijskih inicijativa, strukturne promjene i rast u slabije razvijenim zemljama. Još od početka 1990-ih ističe se kako su tzv. krutosti na tržištu rada jedan od glavnih razloga visoke nezaposlenosti u Europi. Sve to smanjuje potražnju za radom i onemogućuje gospodarstvu da se suočava s neizvjesnošću i strukturnim promjenama. Kako bi se ubrzalo smanjivanje toga jaza te povećala konkurentnost europskoga gospodarskog prostora, izrađen je poseban program poticanja pozitivnih trendova. Riječ je Lisabonskoj strategiji u kojoj su identificirane brojne ciljane vrijednosti koje bi trebale omogućiti da zajedničko europsko tržište bude mjesto rastuće zaposlenosti i visokih stopa rasta. Europi je ostavljen jasan, ali težak izbor. Ili će se zajednički suočiti s neposrednim izazovom oporavka i dugoročnim izazovima kao što su globalizacija, pritisak na resurse i starenje, kako bi nadoknadila nedavne gubitke i povratila konkurentnost ili će nastaviti u sporom i uglavnom nekoordiniranom ritmu s reformama, i tako riskirati da završi s trajnim gubitkom bogatstva te tromim postotkom rasta koji može dovesti do visokih stopa nezaposlenosti i socijalne bijede. U zadnjem je poglavlju dan primjer konkurentnog i uspješnog tržišta rada s ciljem analize takvog tržišta i težnje drugih zemalja da krenu u takvom smjeru. Australija ima dobro razvijen okvir suvremene ekonomske politike te je to zasigurno jedan od razloga njenog uspjeha. Nadalje, političke reforme su u velikoj mjeri doprinijele da se osigura stvaranje konkurentnog svjetskog gospodarstva koje uz to ostaje jedno od područja koje privlači brojna strana ulaganja. Institucionalna struktura je promišljena, stabilna i konkurentna te osigurava poslovnu sigurnost koja će omogućiti održiv rast.
Ključne riječitržište rada fleksibilnost migracije migracijski trendovi Australija
Naslov na drugom jeziku (engleski)Competitive and non-competitive Labor Market
Povjerenstvo za obranuMarija Bušelić (član povjerenstva)
Sanja Blažević (član povjerenstva)
Lela Tijanić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financijski management, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam i razvoj, Poslovna informatika
SmjerTurizam i razvoj
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.oec.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-07-23
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Napomenasažetak preuzet iz zaključka
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:936210
PohranioBarbara Dušan