diplomski rad
Očuvanje nematerijalne kulturne baštine u lokalnoj zajednici na primjeru Zvončara s područja Kastavštine

Branko Krelja (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovOčuvanje nematerijalne kulturne baštine u lokalnoj zajednici na primjeru Zvončara s područja Kastavštine
AutorBranko Krelja
Voditelj/MentorSlaven Bertoša (mentor)
Sažetak rada
U prvom dijelu rada definira se nematerijalna kulturna baština, navode se mjere potrebne za njezinu zaštitu i očuvanje, kriteriji i postupci za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te nematerijalna dobra upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Pod pojmom nematerijalne kulturne baštine podrazumijevaju se izrazi, umijeća, znanja i s njima povezani instrumenti, predmeti i kulturni prostori koje društva, grupe, a katkad i pojedinci, prepoznaju kao dio vlastite kulturne baštine. Nematerijalna kulturna baština također posjeduje razliĉite socijalne funkcije. Ona pridonosi socijalnoj koheziji te potiče osjećaj identiteta i odgovornosti koji pomaže grupama i pojedincima da se osjećaju kao pripadnici određenog naroda ili etničke skupine. Sustav zaštite i očuvanja kulturnih dobara u Republici Hrvatskoj temelji se na Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999., koji navodi različite oblike nematerijalnih kulturnih dobara: jezik, dijalekti, govori, toponimi, kao i usmena književnost, folklorno stvaralaštvo (u glazbi, plesu, obredima, običajima i vjerovanjima), tradicijska umijeća i obrti i sl. Izradom rješenja o proglašenju određenog elementa tradicijske baštine nematerijalnim kulturnim dobrom određuju se mjere zaštite tog dobra i upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Praksa upisivanja tradicijskih vrednota u Registar započela je početkom ovog stoljeća, a danas je u njega upisano preko 130 nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 14 upisano na dva UNESCO-ova popisa nematerijalne baštine svijeta. Preostali dio rada koncentriran je na zvončare s područja Kastavštine, jedne od nositelja hrvatske nematerijalne kulturne baštine koji se ujedno nalaze i na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U drugom poglavlju opisan je prostor gdje se odvija većina zvončarskih ophoda, spominje se vrijeme nastanka zvončara, a analizirana je i njihova specifična oprema, koja se razlikuje od grupe do grupe. U trećem poglavlju detaljno su opisane sve zvončarske grupe i njihovi ophodi, a u posljednjem, četvrtom poglavlju, opisan je međuodnos zvončarskih skupina, pa i pojedinaca, te njihovih aktivnosti s lokalnom zajednicom. Svojom pojavom u okviru zvončarskih ophoda oni stvaraju koheziju unutar lokalne zajednice te potvrđuju povezanost sa zavičajnim prostorom na individualnoj i grupnoj razini.
Ključne riječinematerijalna kulturna baština zvončari zvončarske grupe ophodi
Naslov na drugom jeziku (engleski)Awerness of intangible cultural heritage in local community - bell ringers from the Kastav area
Povjerenstvo za obranuJasmina Gržinić (član povjerenstva)
Slaven Bertoša (član povjerenstva)
Tea Golja (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaKultura i turizam
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra kulture i turizma
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.turism.cult.
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaKultura i turizam
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra kulture i turizma
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.turism.cult.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-12-21
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The first part of the work defines the intangible cultural heritage, shows measures necessary for its protection and conservation, criteria and procedures for the registration in the Register of Cultural Property of Croatia and, last but not least, the intangible heritage registered on UNESCO's Representative List of the Intangible Heritage of Humanity. The concept of the intangible cultural heritage underlines expressions, skills, knowledge and associated instruments, objects and cultural areas that companies, groups and individuals recognize as part of their own cultural heritage. The intangible cultural heritage has also a variety of social functions. It contributes social cohesion and promotes a sense of identity and responsibility which helps groups and individuals to feel like members of a certain nation or ethnic group. The system of protection and preservation of cultural property in Croatia is based on the Act on the Protection and Preservation of Cultural Heritage from 1999, which lists different forms of intangible cultural property such as language, dialects, toponyms and oral literature, folklore creativity (concerning music, dance, rituals and beliefs), traditional arts and crafts, etc. Measures of the protection some of the goods and it's registration in the Register of Cultural Property of Croatia are determined by making the decision of proclaiming it as part of the intangible cultural heritage. The practise of placing traditional values in the Register started at the beginning of this century. Today the Register counts over 130 intangible cultural heritage and 14 of those are placed on two UNESCO's List of Intangible Heritage of the World. The rest of my work is focused on the bell ringers from the Kastav area, one of the holders of Croatian intangible cultural heritage, also placed on UNESCO's Representative List of Intangible Cultural Heritage of Humanity. The second chapter describes the area where the most of the bell ringers processions take place, mentions the time of the beginning of bell ringing, and analyses their specific equipment that differs from group to group. The third chapter brings detailed description of all existing bell ringer groups and their processions. The fourth and final chapter describes relations between different bell ringer groups and individuals and their activities in the local community. Their appearance during the bell ringer processions makes cohesion within the local community confirming the relation with indigenous area at individual and group level.
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:756155
PohranioBarbara Dušan