Gospodarstvo Singapura zabilježilo je zavidan ekonomski rast i razvoj tijekom 20. stoljeća, koji je nešto izraženiji bio u drugoj polovici stoljeća, točnije od 1960-tih godina na dalje. O tome svjedoče analizirani ekonomski pokazatelji rasta i razvoja, ali i današnja pozicija singapurskog gospodarstva s aspekta globalne ekonomije. Ekonomski rast i razvoj Singapura rezultat je usvojene multidimenzionalne strategije razvoja koja se u suvremeno doba razmatra kao uzoran primjer alternativnih modela ekonomskog razvoja. Singapurska strategija razvoja podrazumijevala je potpunu slobodu trgovine i ukidanje barijera, okretanje ka izgradnji globalne prepoznatljivosti zemlje i privlačnosti za strane investitore. U okviru privlačenja stranih investitora ističe se donošenje poreznih olakšica kako bi se u što većoj mjeri privukla izravna strana ulaganja. Glavni nositelji razvoja generalno, pa tako i onog ekonomskog su ljudi, odnosno lokalna zajednica, pa time i radna snaga. Singapur je posebnu pažnju posvećivao radnoj snazi, a takva je praksa prisutna i u današnjici. Naime, ova se država ističe kontinuiranim promicanjem cjeloživotnog obrazovanja. O tome svjedoči i udio te struktura obrazovanih stanovnika koja je u radu detaljnije istražena. Osim obrazovanja i unapređenja znanja, posebno se vodi briga o privlačenju i zadržavanju visoko obrazovanih i najtalentiranijih zaposlenika. Posljedično, plaće zaposlenika na višim organizacijskim razinama i plaće državnih službenika vrlo su visoke pa sečak mogu uspoređivati s najvišim plaćama u svijetu. Infrastruktura i tehnologija, odnosno tehnološke primjene i inovacije predstavljale su presudan čimbenik ekonomskog rasta i razvoja Singapura. Pri tome je važno naglasiti da se tijekom 20. stoljeća kontinuirano ulagalo u ovaj segment razvoja te su se dosljedno pratili globalni trendovi s ciljem što uspješnijeg odgovaranja na zahtijeve potražnje. Osim navedenoga, posebno se ističe visoka štednja i osnivanje Središnjeg štednog fonda u 20. stoljeću. Prikupljena sredstva ulagana su u mnoge sfere, pa tako i u izgradnju i unapređenje infrastrukture. Specifičnost ekonomskog rasta i razvoja ove države očituje se i u političkom sustavu, pri čemu se ovom državom upravlja na način oponašanja korporacija,te makroekonomsko upravljanje.Tijekom 20. stoljeća država je uglavnom bilježila suficit uz minimalna odstupanja, a monetarna politika je bila strogo kontrolirana. Pri tome je porezna stopa bila niska kao i kapitalni rashodi. Tečajna politika bila je usmjerena na održavanje niske stope inflacije i kamatnih stopa na razini onih inozemnih.45 O uspješnosti Singapura ipak najbolje govore konkretni ekonomski pokazatelji i podatci koji ukazuju na kontinuirani rast BDP-a. U današnjici Singapur ima najkvalitetnije uvjete života u Aziji, a vjerno konkurira i na globalnoj razini. Od stjecanja neovisnosti, BDP Singapura višestruko se povećao. Njegovu ekspanzivnom rastu i razvoju doprinjela je prilagodba zahtjevima tržišta i stranim investitorima. Može se reći da je ova država strogo fokusirana na ekonomski rast i vjerno prati dinamični model industrijalizacije temeljen na izvozu. Stoga se vjeruje se da će i tekuće stoljeće obilježiti ekonomski rast i razvoj ove države te da će temelj navedenoga biti u poticanju inovativnosti kako bi se očuvalo izgrađeno liderstvo unutar ove regije, kao i zavidna pozicija na razini globalne ekonomije. Vrlo je važno kontinuirano traženje novih tržišta i zadovljavanje sve zahtijevnije potražnje s obzirom na činjenicu da azijske države rapidno napreduju i predstavljaju oštru konkurenciju.