završni rad
Uloga prometne infrastrukture u turizmu

Moira Andreani (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
Podaci o radu
NaslovUloga prometne infrastrukture u turizmu
AutorMoira Andreani
Voditelj/MentorMarija Bušelić (mentor)
Sažetak rada
Promet i turizam obilježavaju kako pozitivne implikacije i povezanost tako i međusobna ograničenja. Turizam utječe na promet putem intenzivnije izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, porasta i modernizacije kapaciteta prometnih sredstava, porasta putnika i tereta kao i uvođenja novih oblika organizacije prometa. Promet na turizam utječe savladavanjem udaljenosti, dakle skraćivanjem putovanja u turističke svrhe. Cestovni promet u Hrvatskoj i Europi funkcionira kao okosnica prometnog sustava u funkciji turizma i gospodarstva općenito, bez „prave konkurencije“. Turizam značajno utječe na širenje i modernizaciju prometnih sustava u smislu da se turističke destinacije žele učiniti što dostupnijima kroz prometnu infrastrukturu. Suvremeni prometni sustavi u turistički razvijenim destinacijama temelji su gospodarskog i turističkog razvoja. Cestovnim se prometom većim dijelom valorizira vrlo povoljan geostrateški položaj Hrvatske u europskim okvirima, koji kao dio europskih kopnenih prometnih koridora, ima važan utjecaj na Hrvatsku kao turističku destinaciju. Autocesta Dalmatina pridonijela je razvoju hrvatskog turizma u smislu bolje dostupnosti Dalmacije kao destinacije, ali i turističkog doživljaja, te specijalnih ponuda pratećih uslužnih sadržaja. Razvoj prometa odlučujuće je utjecao na razvitak turizma, omogućivši mu da se oblikuje u masovni fenomen globalnih razmjera. Turizam generira prometnu potražnju kao sezonsku pojavu, koncentrirajući je u vremenu i na prostoru najjačih turističkih aktivnosti. To prometu stvara silne pritiske u zadovoljavanju prometne potražnje. Stoga je produženje turističke sezone ne samo poželjnja orijentacija kojom bi se u što dužem dijelu godine i u što većem postotku koristili turistički kapaciteti, nego bi ta orijentacija otvorila mogućnost uravnoteženijeg odnosa prometne ponude i turističko- prometne potražnje. To bi jednako donijelo goleme ekonomske učinke za obje djelatnosti i za nacionalno gospodarstvo. Promet i turizam u svom odvijanju u velikoj mjeri konkuriraju na isti prostor što stvara brojne probleme i konflikte između turističkih aktivnosti i prometa u kretanju i mirovanju. Turisti u mjestima svog odmora očekuju visoke ekološke standarde kako bi se zdravstveno, psihički i fizički regenerirali za cjelogodišnje radne napore ekološki rizičnije sredine i uvjeta života u prenapučenim industrijskim središtima. Međutim promet često narušava željene ekološke standarde uzrokovane bukom, smradom i degradacijom izgrađenog okoliša u čemu sudjeluju sve prometne grane, a najviše cestovni promet. Promet u Europi je pozicioniran kao vrlo značajna gospodarstvena grana, s karakterom kapitalno intenzivne djelatnosti, čija razina razvijenosti pridonosi tržišnoj uspješnosti gospodarstva u cjelini. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe. radom je ustvrđeno da razvijenost prometne infrastrukture i izgrađenost organizacijskog sustava u Europskim destinacijama značajnost se podigla kvaliteta i kvantiteta turističkih posjeta unutar granica Europske unije. Još uvijek velikom broju destinacija pristupa se putem cestovnih sredstava, ali prisutna je tendencija rasta sve većeg udjela zračnog prometa u ukupnom broju kretanja turističkih i neturističkih putnika u Europi. Prometna infrastruktura je preduvjet razvoja prometa, a promet, budući da se sastoji od skupa pojedinačnih prijevoza, je sastavni dio turističkog putovanja. Prometna infrastruktura je dakle nužan uvjet za razvoj turizma u Hrvatskoj, iako ne i dovoljan. Naime, prometna infrastruktura, sama po sebi, ne znači uvijek i odgovarajuću prometnu dostupnost destinacije, jer ona ovisi i o dostupnosti, odnosno o organizaciji prijevoza. Iako se za dolazak turista u Hrvatsku koriste svi raspoloživi oblici javnog i individualnog prijevoza, ipak daleko najveći broj turista dolazi nekim cestovnim prijevozom. Pri tome postoje razlike između makroregija, posebno između primorskih i kontinentalne makroregije, premda i unutar regija postoje zamjetne razlike u strukturi korištenja pojedinih vrsta prijevoza u dolasku. Već dugi niz godina u primorske turističke destinacije cestovnim oblicima prijevoza dolazi oko 90% turista. Istraživanjem u radu utvrđeno je da turizam značajno utječe na širenje i modernizaciju prometnih sustava u smislu da se turističke destinacije žele učiniti što dostupnijima kroz prometnu infrastrukturu. Suvremeni prometni sustavi u turistički razvijenim destinacijama temelji su gospodarskog i turističkog razvoja. Cestovnim se prometom većim dijelom valorizira vrlo povoljan geostrateški položaj Hrvatske u europskim okvirima, koji kao dio europskih kopnenih prometnih koridora, ima važan utjecaj na Hrvatsku kao turističku destinaciju. Konačno, postavljena hipoteza na početku rada prihvaćena je i potvrđena, jer turizam novog doba nezamisliv je bez razvoja prometnih sredstava i prometne infrastrukture.
Ključne riječiprometna infrastruktura prometna politika okoliš prometne grane
Naslov na drugom jeziku (engleski)The role of transport infrastructure in tourism
Povjerenstvo za obranuSanja Blažević (član povjerenstva)
Marija Bušelić (član povjerenstva)
Lela Tijanić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaDRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Trgovina i turizam
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjpreddiplomski
Naziv studijskog programaPoslovna ekonomija; smjerovi: Financije, Računovodstvo i revizija, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam, Poslovna informatika
SmjerTurizam
Akademski / stručni nazivsveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije
Kratica akademskog / stručnog nazivauniv.bacc.oec.
Vrsta radazavršni rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-09-28
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:667575
PohranioBarbara Dušan