Naslov | Pomorstvo Mletačke Republike |
Autor | Dorijan Rigo |
Voditelj/Mentor | Slaven Bertoša (mentor)
|
Sažetak rada | Nakon što je početkom devetog stoljeća u Veneciji iskorijenjena feudalno raspoložena struja, a Aachenskim mirom područje mletačkih laguna definitivno određeno kao bizantski teritorij, već nepuna dva desetljeća kasnije počinju njezini prvi pomorski napori i formiranje prve pomorske politike. Kako je otvorena redovita trgovina koju treba štititi, 830. Mlečani grade prvu veću flotu kako bi osigurali svoje trgovačke interese od neretljanskih gusara. Bio je to početak pomorskog uspona koji će progresivno rasti idućih šest stoljeća. Nakon poteškoća koje su u desetom stoljeću izazvali Hrvati kneza Domagoja, Mlečani su daleko ozbiljnije počeli shvaćati potrebu za unaprijeđivanjem i razvijanjem flote, što je rezultiralo da posljednje godine spomenutog stoljeća mletački dužd paradira Jadranom s najvećom flotom na tome prostoru. Upravo je pomorska inovativnost obilježila nadolazeće stoljeće i donijela rezultate kada su 1082. Normani doživjeli strahovit poraz od mletačke flote kod Drača i tom sjajnom pobjedom zadobili trgovačke povlastice koji će potaknuti mletačke imperijalne snove. Pad Konstantinopola 1205. i avanturizam individualaca koji su u ime države osvajali otoke, svrstao je Veneciju među svjetske velesile. Velesile koja se razlikuje u temeljima od svih ostalih; dok je drugima mjerilo moći zemlja, Veneciji je to more. |
Ključne riječi | Venecija pomorstvo trgovina galije kolonijalizam pomorski ekspanzionizam |
Naslov na drugom jeziku (engleski) | Maritime of Republic of Venice |
Povjerenstvo za obranu | Ivan Jurković (predsjednik povjerenstva) Slaven Bertoša (član povjerenstva) Iva Milovan Delić (član povjerenstva)
|
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanj | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |
Ustrojstvena jedinica niže razine | Filozofski fakultet |
Mjesto | Pula |
Država obrane | Hrvatska |
Znanstveno područje, polje, grana | HUMANISTIČKE ZNANOSTI Povijest Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
|
Vrsta studija | sveučilišni |
Stupanj | preddiplomski |
Naziv studijskog programa | Povijest (jednopredmetni) |
Akademski / stručni naziv | sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) povijesti |
Kratica akademskog / stručnog naziva | univ.bacc.hist. |
Vrsta rada | završni rad |
Jezik | hrvatski |
Datum obrane | 2016-09-19 |
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski) | After the eradication of feudal- inclined elite at the beginning of ninth century and the Treaty of Aachen during which Venice was finally defined as Byzantine territory, it took less than two decades for Venice to make first naval efforts and create a maritime policy. Since the opening of regular trade routes, the need for protection from Neretvan pirates emerged and which led the Venetians to construct its first serious fleet in 830. It was the beginning of a maritime power that that would only grow in the next six centuries. After the difficulties caused by the Croatian duke Domagoj in the tenth century, the Venetians realised that constant development of their naval technology and fleet was necessary. As a result, at the end of the century the Venetian doge possessed the largest fleet in the region. This was a maritime innovation that marked the following century and led to the defeat in 1082 of the huge Norman fleet when it was destroyed by the newest Venetian war ships near Durres. This brilliant victory provided them with the commercial benefits that would boost the Venetian dream of empire. The fall of Constantinople in 1205-s and individual adventurists conquering the Greek islands in the name of the state ranked Venice among the world’s superpowers of the time. This superpower was completely different when compared to all others: while other states were measuring power on land, Venice did so on sea. |
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski) | Venice maritime commerce galey colonialism sea expansionism |
Vrsta resursa | tekst |
Prava pristupa | Rad u otvorenom pristupu |
Uvjeti korištenja rada |  |
URN:NBN | https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:580797 |
Pohranio | Vanessa Toić |