prikaz prve stranice dokumenta E-građani: prikaz i analiza
  Preuzmi
PDF 924.26 KB
diplomski rad
E-građani: prikaz i analiza
2017. urn:nbn:hr:137:501570
Kacun, Neven
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković"

Citirajte ovaj rad

Kacun, N. (2017). E-građani: prikaz i analiza (Diplomski rad). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

Kacun, Neven. "E-građani: prikaz i analiza." Diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

Kacun, Neven. "E-građani: prikaz i analiza." Diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

Kacun, N. (2017). 'E-građani: prikaz i analiza', Diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

Kacun N. E-građani: prikaz i analiza [Diplomski rad]. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; 2017 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

N. Kacun, "E-građani: prikaz i analiza", Diplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:501570
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovE-građani: prikaz i analiza
Naslov (engleski)System e-građani: description and analysis
AutorNeven Kacun
MentorMario Radovan (mentor)
Član povjerenstvaDarko Etinger (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMario Radovan (član povjerenstva)
Član povjerenstvaGiorgio Sinković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
(Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković")
Pula
Datum i država obrane2017-05-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Poslovna informatika
Sažetak
Razradom teme sustava e-građani i opisani primjer sustava e-Estonija, iznešene argumente i činjenice, pokušalo se dati odgovor na pitanje zašto je takav sustav poželjan i što takav sustav donosi jednom društvu i državi. Može se zaključiti da okruženje, u primjeru Estonije, jest najčešće temelj razvoja društva i određene zemlje u cjelini i na neki način predstavlja put prema napretku. U kapitalističkim uređenjima, na konkurentnost se stavlja velik naglasak i to na svim područjima, ne samo onim... Više kupovno-prodajnim, odnosno tržišnim. Primjerice, odgoj i obrazovanje predstavljaju prvu sponu razvoja društva i ekonomije određene zemlje. U takvom okruženju digitalnog društva, spomenuta konkurentnost dolazi do velikog izražaja i značaja. Opisani tehnološki temelji na primjeru Estonije osiguravaju visoku konkurentnost na tržištu ICT-a i modernih tehnologija. Međutim, Estonija je također gradila sustav i digitalno društvo od samih temelja. Razvoj digitalnog društva je dugotrajan proces koji uključuje mnogo faktora, a ponajviše onaj ekonomski, gdje zemlje u tranziciji teško pronalaze način ili pak s druge strane inicijativu za takvu vrstu ulaganja, smatrajući možda da je isplativije ulagati u neke druge sektore ili industrije. Razlozi tome su brojni te ponajviše ovise o individualnim pristupima vladajućih, prilikama i situacijama koje se odnose na države u različitim ekonomskim situacijama, krizama i slično. No ipak, većina država stavlja imperativ na modernizaciju društva i pronalaženje načina primjene ovakvog ili sličnog sustava bilo kojoj ekonomskoj situaciji i na bilo koje društvo. Spomenute brojke na primjeru Estonije potvrđuju visoko digitalizirano društvo koje usporedno prati razvoj određene zemlje. To se, također, može vidjeti i na primjeru nekoliko zemalja poput Japana, Švicarske ili Finske. Dok s druge strane Saudijska Arabija, Kina ili Indija, usprkos predispozicijama za visoki standard temeljen na razvijenim industrijskim pogonima ili neiscrpnim resursima nafte nemaju toliko visok BDP po glavi stanovnika. Također, upitna je razina ljudskih i građanskih prava koja proizlazi iz digitalnog društva prema navedenim primjerima razvijenih zemalja. Može se zaključiti da postoji korelacija između razine digitaliziranosti društva određene zemlje sa stopama razvoja društvenog standarda i građanske kulture. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:137:501570
Studijski programNaziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financijski management, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam i razvoj, Poslovna informatika
Smjer: Poslovna informatika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag.oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Javna napomenaSažetak preuzet iz zaključka
Datum i vrijeme pohrane2017-07-21 06:37:41
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.