Naslov Međimurski književnici u zavičajnoj nastavi
Naslov (engleski) Literates of Međimurje in homeland education
Autor Patricija Šantl
Mentor Marko Ljubešić (mentor)
Član povjerenstva Danijel Mikulaco (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Ljubešić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Dubravka Dulibić-Paljar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Filozofski fakultet u Puli) Pula
Datum i država obrane 2017-09-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Sažetak Prvi tekstovi na kajkavskome narječju potječu iz 16. stoljeća. Nekoliko stoljeća kasnije kajkavsko narječje gubilo je značaj zbog utjecaja štokavskoga narječja. Ponovni procvat kajkavsko narječje doţivjelo je u 21. stoljeću kada je Mario Jembrih osnovao Kajkavsku renesansu. Cilj Kajkavske renesanse je očuvanje kajkavskoga narječja, identiteta, tradicije i kulture. Međimurski dijalekt pripada kajkavskome narječju, a Vinko Kos, Joža Horvat i Kristian Novak međimurski su zavičajni književnici. Sva trojica književnika proveli su djetinjstvo u Međimurju, a tamo su stekli i osnovnoškolsko obrazovanje. Vinko Kos ostao je zapamćen kao pjesnik i književnik koji je pisao djela za djecu. U svojim pjesmama opjevavao je tuţne ljudske sudbine, ljepotu svoga rodnog kraja, ljubav prema domovini i obitelji. Joža Horvat spominje se u pregledima povijesti hrvatske književnosti kao humorističan pisac, ali i knjiţevnik koji je napisao prvi hrvatski roman proze u trapericama. Kristian Novak suvremeni je hrvatski književnik, znanstvenik, sportaš i sveučilišni profesor. Njegova književna djela Črna mati zemlja i Ciganin, ali najljepši nagrađena su Tportalovom nagradom roman godine. U Kosovim, Horvatovim i Novakovim književnim djelima opisuju se međimurski krajevi i ljudi, a neka djela su im napisana međimurskim dijalektom. U radu se prikazuju njihova djela kao primjeri projektne nastave zavičajnih književnika. Horvatov dječji roman Waitapu osmišljen je kao projektna nastava u šestome razredu osnovne škole. Kosove zbirke pjesama tema su projektne nastave u osmome razredu osnovne škole, a Novakov roman Črna mati zemla u četvrtome razredu gimnazije. Učenici bi brže i jednostavnije upijali gradivo iz jezika i književnosti kada bi temelj njihova znanja bio zavičajni govor i zavičajni književnici. Na taj način bi učenici razvijali ljubav i znanje najprije prema zavičajnome govoru i književnicima, a zatim prema regionalnim, nacionalnim, europskim i svjetskim jezicima te književnicima.
Sažetak (engleski) First texts on the Kajkavian dialect originate in the 16th century. Several centuries later, the Kajkavian dialect lost its significance due to the influence of the Stokavian dialect. The renewal of the Kajkavian dialect was experienced in the 21st century when Mario Jembrih founded the Kajkavian Renaissance. The goal of the Kajkavian Renaissance is to preserve Kajkavian dialect, identity, tradition and culture. MeĎimurje’s dialect belongs to the kajkavian dialect, and Vinko Kos, Joţa Horvat and Kristian Novak are homeland writers. All three writers spent their childhood in MeĎimurje, where they also completed elementary education. Vinko Kos has remained remembered as a poet and writer who write works for children. In his poems, he chanted the sad human fate, the beauty of his homeland, his love of country and family. Joţa Horvat is mentioned in the reviews of the history of Croatian literature as a humorous writer, but also as a writer who wrote the first Croatian “jeans prose” novel. Kristian Novak is a contemporary Croatian writer, scientist, athlete and university professor. His literary works Črna mati zemla and Ciganin, ali najljepši were rewarded with Tportal's award for the novel of the year. In Kos, Horvat and Novak's literary works describe region and people of Medjimurje, and some of their works are written in the dialect of MeĎimurje. The paper presents their works as examples of project teaching of homeland writers. Horvat's Children's novel Waitapu was designed as a project lesson in the sixth grade of elementary school. Kos's collection of songs is the subject of project teaching in the eighth grade of elementary school, and Novak's novel Črna mati zemlja in the fourth grade of gymnasium. Pupils would learn language and literature more quickly and simpler if the basis of their knowledge was homeland language and homeland writers. In this way, the pupils would develop love and knowledge first to the homeland language and the writers, then to the regional, national, European and world.
Ključne riječi
Joža Horvat
Vinko Kos
Kristian Novak
zavičajni književnici
projektna nastava
Ključne riječi (engleski)
Joţa Horvat
Vinko Kos
Kristian Novak
homeland writers
project teaching
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:271957
Studijski program Naziv: Hrvatski jezik i književnost (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag.philol.croat.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-01-03 11:01:39