prikaz prve stranice dokumenta Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika
  Preuzmi
PDF 587.43 KB
završni rad
Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika
2017. urn:nbn:hr:137:521797
Buršić, Petra
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet informatike u Puli

Citirajte ovaj rad

Buršić, P. (2017). Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika (Završni rad). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

Buršić, Petra. "Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

Buršić, Petra. "Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika." Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

Buršić, P. (2017). 'Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika', Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, citirano: 17.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

Buršić P. Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika [Završni rad]. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli; 2017 [pristupljeno 17.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

P. Buršić, "Usporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika", Završni rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:521797
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUsporedna analiza objektivno-orijentiranih programskih jezika
Naslov (engleski)Comparative analysis of object-oriented programming languages
AutorPetra Buršić
MentorTihomir Orehovački (mentor)
Član povjerenstvaDarko Etinger (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaTihomir Orehovački (član povjerenstva)
Član povjerenstvaNikola Tanković (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
(Fakultet informatike u Puli)
Pula
Datum i država obrane2017-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Informacijske i komunikacijske znanosti
Informacijski sustavi i informatologija
Sažetak
Cilj ovoga rada je usporediti četiri objektno-orijentiranih programskih jezika kako bi se pokazale sličnosti i razlike koje čine programski jezik pogodnim za određeni tip projekta. Vrlo je bitno odabrati programski jezik na objektivan način bez subjektivnih vjerovanja i prijašnjih iskustva. Kronološki su odabrani jezici Smalltalk, C++, Java i Python s detaljnom razradom osnovnih principa objektno-orijentiranih programskih jezika, a to su enkapsulacija, nasljeđivanje i polimorfizam. Smalltalk je odabran kao jedan od prvih pa sa time i zastarijelih objektno-orijentiranih programskih jezika koji čini temelj suvremenih jezika. Kroz analizu se pokazalo da su programi u Javi sporiji od programa u C++-u uz veće zauzeće memorije, dok je Python popularnost stekao radi elegantnog izvornog kôda pa time i brzine razvoja što čini projekte razvijene u Pythonu vrlo uspješnima, no u domenama kada efikasnost programa nije presudna.
Sažetak (engleski)
The aim of this thesis is to compare four object-oriented programming languages to show similarities and differences that make the programming language suitable for a particular type of project. It is very important to choose a programming language in an objective manner without subjective beliefs and previous experiences. Chronologically selected languages are Smalltalk, C ++, Java and Python with detailed elaboration of the basic principles of object-oriented programming languages, which are encapsulation, inheritance and polymorphism. Smalltalk has been chosen as one of the first and therefore obsolete, object-oriented programming languages that make up the foundation of modern languages. The analysis showed that programs in Java are slower than programs in C ++ with a higher memory occupation, while Python gained popularity for the elegant source code, hence the speed of development that makes Python 's projects highly successful, but in domains where the efficiency of the program is not decisive.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:137:521797
Studijski programNaziv: Informatika
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) informatike (univ.bacc inf.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-04-30 07:21:18