Ovaj rad pisan je s ciljem predstavljanja Peroja i jedinstvene perojske kulturne baštine. Prikazuje povijest Peroja, kao i njegovu materijalnu i nematerijalnu baštinu. Prije svega, opisano je djelovanje Društva perojskih Crnogoraca „Peroj 1657.“, u nastojanju njegovanja narodnih pjesama, plesova, i drugih osobitosti s najmlađim pripadnicima. Jedno od poglavlja nudi prijedloge i ideje za kvalitetniji, usmjereniji i potpuniji rad s djecom predškolske dobi. Kroz rad doznajemo zašto je od iznimne važnosti upoznavati djecu od najranije dobi s okolinom u kojoj žive i djeluju. Predstavljena je narodna glazba, odnosno pjevana narodna pjesma, koja u okviru kulturne pripadnosti ima značajnu pedagošku vrijednost, a putem koje djeca stječu iskustva i znanja s područja prirode, okoline, materinjeg jezika. Narodne pjesme i stari običaji pridonose intelektualnom razvoju djeteta, te razvoju djetetovih kulturnih navika. Kroz pjesmu, ples, govor, vjeru, ono diferencira sebe u odnosu na druge i postaje svjesno vlastitih vrijednosti. Uz narodne pjesme, pripadnost kulturi i okolini dijete stječe vlastitim umjetničkim izražavanjem, što se u ovom slučaju odnosi na likovno izražavanje i stvaranje. Upravo zato su u radu prikazane stare perojske pjesme koje se pjevaju do današnjeg dana a zabilježene su i na CD-u. Također, prikazano je nastojanje da djeca svojim likovnim izražavanjem i stvaranjem na likovno-kreativnoj koloniji „Moja Peroja“ prikažu na koji način ona doživljavaju vlastiti zavičaj i koliko ga zapravo poznaju. Važan čimbenik u održanju identiteta Crnogoraca u Istri i Peroju, jest multikulturalnost istarskog područja; područja koje prednjači brojem nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.