Promet i turizam obilježavaju kako pozitivne implikacije i povezanost tako i međusobna ograničenja. Turizam utječe na promet putem intenzivnije izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, porasta i modernizacije kapaciteta prometnih sredstava, porasta putnika i tereta kao i uvođenja novih oblika organizacije prometa. Promet na turizam utječe savladavanjem udaljenosti, dakle skraćivanjem putovanja u turističke svrhe. Cestovni promet u Hrvatskoj i Europi funkcionira kao okosnica prometnog sustava u funkciji turizma i gospodarstva općenito, bez „prave konkurencije“. Turizam značajno utječe na širenje i modernizaciju prometnih sustava u smislu da se turističke destinacije žele učiniti što dostupnijima kroz prometnu infrastrukturu. Suvremeni prometni sustavi u turistički razvijenim destinacijama temelji su gospodarskog i turističkog razvoja. Cestovnim se prometom većim dijelom valorizira vrlo povoljan geostrateški položaj Hrvatske u europskim okvirima, koji kao dio europskih kopnenih prometnih koridora, ima važan utjecaj na Hrvatsku kao turističku destinaciju. Autocesta Dalmatina pridonijela je razvoju hrvatskog turizma u smislu bolje dostupnosti Dalmacije kao destinacije, ali i turističkog doživljaja, te specijalnih ponuda pratećih uslužnih sadržaja. Razvoj prometa odlučujuće je utjecao na razvitak turizma, omogućivši mu da se oblikuje u masovni fenomen globalnih razmjera. Turizam generira prometnu potražnju kao sezonsku pojavu, koncentrirajući je u vremenu i na prostoru najjačih turističkih aktivnosti. To prometu stvara silne pritiske u zadovoljavanju prometne potražnje. Stoga je produženje turističke sezone ne samo poželjnja orijentacija kojom bi se u što dužem dijelu godine i u što većem postotku koristili turistički kapaciteti, nego bi ta orijentacija otvorila mogućnost uravnoteženijeg odnosa prometne ponude i turističko- prometne potražnje. To bi jednako donijelo goleme ekonomske učinke za obje djelatnosti i za nacionalno gospodarstvo. Promet i turizam u svom odvijanju u velikoj mjeri konkuriraju na isti prostor što stvara brojne probleme i konflikte između turističkih aktivnosti i prometa u kretanju i mirovanju. Turisti u mjestima svog odmora očekuju visoke ekološke standarde kako bi se zdravstveno, psihički i fizički regenerirali za cjelogodišnje radne napore ekološki rizičnije sredine i uvjeta života u prenapučenim industrijskim središtima. Međutim promet često narušava željene ekološke standarde uzrokovane bukom, smradom i degradacijom izgrađenog okoliša u čemu sudjeluju sve prometne grane, a najviše cestovni promet. Promet u Europi je pozicioniran kao vrlo značajna gospodarstvena grana, s karakterom kapitalno intenzivne djelatnosti, čija razina razvijenosti pridonosi tržišnoj uspješnosti gospodarstva u cjelini. Promet utječe na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omogućavanjem putovanja u turističke svrhe. radom je ustvrđeno da razvijenost prometne infrastrukture i izgrađenost organizacijskog sustava u Europskim destinacijama značajnost se podigla kvaliteta i kvantiteta turističkih posjeta unutar granica Europske unije. Još uvijek velikom broju destinacija pristupa se putem cestovnih sredstava, ali prisutna je tendencija rasta sve većeg udjela zračnog prometa u ukupnom broju kretanja turističkih i neturističkih putnika u Europi. Prometna infrastruktura je preduvjet razvoja prometa, a promet, budući da se sastoji od skupa pojedinačnih prijevoza, je sastavni dio turističkog putovanja. Prometna infrastruktura je dakle nužan uvjet za razvoj turizma u Hrvatskoj, iako ne i dovoljan. Naime, prometna infrastruktura, sama po sebi, ne znači uvijek i odgovarajuću prometnu dostupnost destinacije, jer ona ovisi i o dostupnosti, odnosno o organizaciji prijevoza. Iako se za dolazak turista u Hrvatsku koriste svi raspoloživi oblici javnog i individualnog prijevoza, ipak daleko najveći broj turista dolazi nekim cestovnim prijevozom. Pri tome postoje razlike između makroregija, posebno između primorskih i kontinentalne makroregije, premda i unutar regija postoje zamjetne razlike u strukturi korištenja pojedinih vrsta prijevoza u dolasku. Već dugi niz godina u primorske turističke destinacije cestovnim oblicima prijevoza dolazi oko 90% turista. Istraživanjem u radu utvrđeno je da turizam značajno utječe na širenje i modernizaciju prometnih sustava u smislu da se turističke destinacije žele učiniti što dostupnijima kroz prometnu infrastrukturu. Suvremeni prometni sustavi u turistički razvijenim destinacijama temelji su gospodarskog i turističkog razvoja. Cestovnim se prometom većim dijelom valorizira vrlo povoljan geostrateški položaj Hrvatske u europskim okvirima, koji kao dio europskih kopnenih prometnih koridora, ima važan utjecaj na Hrvatsku kao turističku destinaciju. Konačno, postavljena hipoteza na početku rada prihvaćena je i potvrđena, jer turizam novog doba nezamisliv je bez razvoja prometnih sredstava i prometne infrastrukture.