Naslov Metode i prijevare na štetu proračuna EU
Naslov (engleski) Fraud in the budget of EU: the forms and methods
Autor Emina Zahirović
Mentor Sandra Krtalić (mentor)
Član povjerenstva Marta Božina Beroš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sandra Krtalić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Manuel Benazić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković") Pula
Datum i država obrane 2019-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Ekonomija Financije
Sažetak Proračun EU najvažniji je strateški dokument za financiranje Unije kao cjeline i njime se utvrđuje ukupna razina sredstava obaveza i plaćanja za kalendarsku godinu. Sastoji se od prihoda i rashoda koji su potrebni za funkcioniranje EU-a. Prihode proračuna čine vlastita sredstava u obliku tradicionalnih vlastitih sredstava (carine i poljoprivredne pristojbe), dio poreza na dodanu vrijednost, prihoda utemeljenog na BDP-u zemalja članica te ostali prihodi. Prihod na temelju BDP-a zemalja članica prvenstveno je uveden kao sustav ravnoteže, da bi s vremenom postao najveći izvor prihoda Unije. U 2017. godini iznosio je 56% svih prihoda proračuna. Tradicionalni izvori prihoda čine 15%, a prihodi po osnovi PDV-a 12% prihoda proračuna za zadnje promatranu 2017. godinu. Rashodovnom stranom proračuna pokrivaju se administrativni troškovi institucija Unije (oko 6%) i troškovi politika ( oko 94%) koji su dio Višegodišnjeg financijskog okvira. Njime se za razdoblje od najmanje 5 godina ograničavaju rashodi i definiraju maksimalni iznosi koji su na raspolaganju za svaku kategoriju potrošnje, a trenutno je važeća Financijska perspektiva 2014.- 2020. Proračun EU-a podijeljen je na 6 područja rashoda i to: Održivi rast, Pametan i uključiv rast, Sigurnost i građanstvo, Globalna Europa, Administracija i Naknade. Trenutno se najveći dio sredstava izdvaja za poticaje rasta i otvaranje radnih mjesta te smanjenje gospodarskih nejednakosti među regijama. Bez obzira na to što su rashodi proračuna usmjereni na rast, razvoj i poboljšanje života unutar Unije, uvijek postoji rizik od nepravilnosti i prijevara te je veliki broj sudionika uključenih u upravljanje rizikom od prijevara. Važno je razlikovati pojmove nepravilnosti i prijevare, gdje nepravilnost označava svako kršenje odredbi EU-a ili nacionalnog zakonodavstva koje bi moglo imati negativan utjecaj na proračun EU-a, a prijevara označava najteži oblik nepravilnosti koji je počinjen s ciljem stvaranja nezakonite dobiti. Sve nepravilnosti nisu istovremeno i prijevare, jer nepravilnost ne mora biti uvijek namjerna. Europski revizorski sud (Sud) neovisni je revizor EU-a koji ispituje zakonitosti i pravilnosti svih transakcija unutar proračuna na temelju reprezentativnog uzorke te procjenjuje „najizgledniju stopu pogreške“ za svaki naslov VFO-a. Komisija i države članice snose zajedničku odgovornost za zaštitu financijskih interesa i borbu, a ključnu ulogu ima Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Na temelju zaprimljenih informacija iz javnog i privatnog sektora, nakon faze preliminarnog ispitivanja podataka, i ukoliko postoji opravdana sumnja na prijevaru, započinje istražni proces. Po završetku istrage, OLAF šalje preporuku nacionalnim sudskim tijelima. Kroz analizu rada analizirali smo koliko uspješno sustavi kontrole proračuna EU-a izvršavaju svoje funkcije. U budućem razdoblju svakako bi trebalo raditi na povećanju suradnje institucija zaduženih za kontrolu i proširivanje ovlasti. Također, trebalo bi u većoj mjeri informirati o važnosti kontrole i preventivnih radnji, kao i izradi nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara koje bi bile usklađene na razini EU-a.
Sažetak (engleski) The EU budget is the most important strategic document for financing the Union as a whole, which determines the total level of commitment and payment appropriations for the calendar year. It consists of the revenue and expenditure required for the functioning of the EU. Budget revenues consist of own resources in the form of traditional own resources (customs and agricultural levies), part of value added tax, GDP-based revenue and other revenue. GDP-based revenue was first introduced as a balance system, eventually becoming the largest source of Union revenue. In 2017, it accounted for 56% of all budget revenues. Traditional sources of revenue account for 15% and VAT revenues 12% of budget revenues for the last observed year of 2017. The expenditure side of the budget covers the administrative expenditure of the Union institutions (around 6%) and the policy costs (about 94%) that are part of the MFF. It limits expenditures for a minimum of 5 years and defines the maximum amounts available for each spending category and is currently valid Financial Perspectives 2014-2020. The EU budget is divided into 6 expenditure areas, namely: Sustainable growth, Smart and Inclusive Growth, Security and Citizenship, Global Europe, Administration and Compensation. Currently, most of the funds are spent on stimulating growth and job creation and reducing economic inequalities between regions. Regardless of the fact that budget expenditures are directed to the growth, development and improvement of life within the Union, there is always a risk of irregularities and fraud and a large number of participants involved in managing the risk of fraud. It is important to distinguish between irregularities and fraud, where an irregularity signifies any violation of EU or national law that could have an adverse impact on the EU budget, and fraud signifies the most serious form of irregularity committed with a view to generating illegal profits. All irregularities are not frauds at the same time, because irregularity may not always be intentional. The European Court of Auditors (Court of Auditors) is an independent EU auditor who examines the legality and regularity of all intra-budget transactions on the basis of a representative sample and estimates the "most likely error rate" for each VFO title. The Commission and the Member States have a shared responsibility for protecting their financial interests and fighting, and the European Anti-Fraud Office (OLAF) plays a key role. On the basis of the information received from the public and private sectors, an investigation process begins after the preliminary examination phase of the data, and if there is a reasonable suspicion of fraud. Upon completion of the investigation, OLAF sends a recommendation to the national judicial authorities. Through an analysis of the work, we have analyzed how well the EU's budgetary control systems perform their functions. In the future, there should certainly be work to increase the cooperation of the institutions in charge of controlling and extending powers. Also, the importance of controls and preventive actions should be better informed, as well as the development of national anti-fraud strategies that are harmonized at EU level.
Ključne riječi
EU proračun
prihodi
rashodi
OLAF
Sud
prijevara
stopa pogreške
VFO
kontrola proračuna
Ključne riječi (engleski)
EU budget
revenue
expenditure
OLAF
European Court of Auditors
fraud
error rate
MFF
budgetary control
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:193716
Studijski program Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financijski management, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam i razvoj, Poslovna informatika, Informatički menadžment Smjer: Financijski management Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra poslovne ekonomije (mag.oec.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-12-16 12:10:26