| Sažetak | Društveno poduzetništvo je relativno novi pojam, no u povijesti se pronalazi već u 18. i 19. stoljeću, a javlja se kao odgovor na pojedine društvene probleme. U povijesti se pojavljuje pod drugim nazivom, ali sa istom misijom koja se pronalazi i danas u društvenom poduzetništvu. Društvena poduzeća se od profitnih razlikuju po tome što su vođena tzv. načelom „trostruke donje crte“ (društvo, okoliš, dobit), odnosno razlikuju se i po tome što svoju izvrsnost i uspješnost ne mjere samo putem dobiti koju ostvare na kraju poslovne godine, već i proizašlim stupnjem društvenih i ekoloških promjena, koji se još nazivaju i društveni (socijalni) kapital.
Društveno se poduzetništvo u Hrvatskoj prvi put službeno spominje u dokumentu Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj iz 2000. godine. Zatim se o društvenom poduzetništvu u Hrvatskoj govori u Strategiji iz 2006. godine te u posljednje donesenoj Strategiji razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje 2015. – 2020. godine u kojoj se spominju i kriteriji za prepoznavanje društvenog poduzetništva. Danas u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena definicija društvenog poduzetništva već se društveni poduzetnici prepoznaju prema pojedinim kriterijima navedenim u Strategiji iz 2015. godine.
U Hrvatskoj se oblici društvenog poduzetništva gotovo potpuno manifestiraju u tri pravna oblika, a to su udruge, zadruge i trgovačka društva. Hrvatski zakonodavni okvir još uvijek ne poznaje status društvenog poduzeća ili slično, te se trenutačno mogu primjenjivati zakoni koji su važni za sektor. Neki od oblika financiranja društvenih poduzetnika na tržištu su: EU fondovi, financiranje iz vlastitog poslovanja, HBOR i HAMAG BICRO kao institucije za poticanje poduzetništva u Hrvatskoj, poticaji države te lokalne i regionalne samouprave. Institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u Hrvatskoj čine: Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020. godine, razna ministarstva, neprofitni sektor te međunarodne organizacije. Za društvenu ekonomiju bitno je i mjerenje društvenog utjecaja koji se u Hrvatskoj provodi kroz programa „Pokreni nešto svoje“.
Uz sve izazove sa kojima se susreće društveno poduzetništvo u Hrvatskoj, mogu se pronaći dobri primjeri društvenih poduzeća koji uspješno posluju i provode svoju misiju. |
| Sažetak (engleski) | Although social entrepreneurship is a relatively new concept, it is found in the 18th and 19th century as a response to certain social problems. Even though it appeared under a different name, it had the same mission we find today in social entrepreneurship. Social enterprises differ from profitable ones in that they are run by the so-called principle of "triple bottom line" (society, environment, and profit). They also differ in that they measure their excellence and success not only by the profit they make at the end of the business year but also by the degree of social and environmental changes, also known as social capital.
Social entrepreneurship in Croatia was first officially mentioned in the document the Program of Cooperation between the Government of the Republic of Croatia and the Non-Governmental, Non-Profit Sector in the Republic of Croatia from 2000. Furthermore, social entrepreneurship in Croatia is discussed in the Strategy in 2006 and in the last adopted Strategy for the Development of Social Entrepreneurship for the period 2015-2020, which also mentions the criteria for recognizing social entrepreneurship. However, there is still no single definition of social entrepreneurship in Croatia. Rather, social entrepreneurs are defined according to certain criteria listed in the Strategy from 2015. Forms of social entrepreneurship in Croatia are almost completely manifested in three legal forms, that is, associations, cooperative businesses and trading companies. The status of social enterprises, or the like, are not within our legislative framework yet. Thus, the laws relevant to the sector can currently be applied. Some forms of financing social entrepreneurs are EU funds, self-funding from your own business, HBOR and HAMAG BICRO, that is, the institutions for encouraging entrepreneurship in Croatia, and last but not least, initiatives by the local and regional government. The institutional framework for the development of social entrepreneurship in Croatia consists of the Strategy for the Development of Social Entrepreneurship in Croatia for the period 2015-2020, various ministries, the non-profit sector and international organizations. For the social economy, it is also important to measure the social impact carried out in Croatia through the program "Pokreni nešto svoje". Despite the many challenges that social entrepreneurship in Croatia is facing, we can find good examples of social enterprises that successfully operate and carry out their mission. |
| Studijski program | Naziv: Poslovna ekonomija; smjerovi: Financijski management, Marketinško upravljanje, Management i poduzetništvo, Turizam i razvoj, Poslovna informatika, Informatički menadžment
Smjer: Management i poduzetništvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra poslovne ekonomije (mag.oec.) |
