Posljednjih godina turistički je promet neprekidno rastao no on se ne smije shvaćati kao jedna konstanta što definitivno pokazuje godina 2020. u kojoj se turizam drastično smanjio i promijenio te s time utjecao na razvoj novih trendova. Velika dinamičnost turizma predstavlja problem prognoziranja budućih trendova. Raste nepredvidljivost potreba posjetitelja, sve je veća konkurentnost na tržištu, dostupno je cjelokupno svjetsko tržište, raste ekološka svijest i sl. Ekonomski, socijalni i demografski utjecaji kreiraju potražnju za turističkim atrakcijama i destinacijama tj. oblikuje se turistički proizvod. Turistička destinacija je mjesto specifičnih obilježja koja nudi specifičnu ponudu te je kao takva prepoznata na tržištu. U početku je destinacija morala zadovoljavati osnovne turističke potrebe ali danas ona mora zadovoljiti visoke standarde kvalitete turističkih proizvoda kako bi ostala konkurentna na tržištu. Menadžment je tu da uspostavi konkurentnu prednost turističke destinacije na svim razinama. Destinacijski menadžment mora upravljati različitim elementima ponude te je zadužen za praćenje novonastalih trendova, predviđanje njihovog razvoja i uspostavljanje koordinacije dionika u destinaciji. Destinacijski menadžment je tu da utvrdi tko su trenutni i potencijalni turistički posjetitelji destinacije, s kojeg područja oni dolaze, koje su njihove potrebe, kolika je dužina boravka u destinaciji te njihovu potrošnju. Na temelju svih tih podataka izrađuje se strategija razvoja turističke destinacije. Bez kvalitetnog destinacijskog menadžmenta teško će se ijedna destinacija uspjeti pozicionirati na turističkom tržištu. Važno je da on bude aktivan i kreće se prema cilju destinacije, jer ako unutarnji sustav destinacije ne funkcionira sama destinacija gubi na svojoj vrijednosti. Sa sve većim subjektima na turističkom tržištu potreba za menadžmentom je sve potrebnija i neizbježna. Razvoj destinacijskog proizvoda koji je kvalitetan i autentičan ima zadatak za privući veliki broj posjetitelja. Vidljivo je da se za svako tržište destinacijski proizvod mijenja. Za japansko tržište vrijede jedna pravila za britansko vrijede druga. Prema postojećim resursima destinacije kreiraju se proizvodi za različite potrebe. Bitno je ustanoviti koliko je postojeća destinacija atraktivna određenom tržištu te na temelju toga ukomponirati sve bitne elemente i na kraju kreirati proizvod koji ima za cilj privući baš to tržište. U konkretnom primjeru Hrvatske naspram japanskog i britanskog tržišta može se zaključiti da Hrvatska ima dovoljno resursa kako bi privukla 68 i jedno i drugo tržište. Sve će se destinacije susresti sa izazovom kreiranja novog proizvoda u doba svjetske pandemije. Trendovi se mijenjaju i tržište zahtjeva promjene. Nitko zapravo nije bio spreman na novonastalu situaciju te oporavak tek slijedi. Zadaća je destinacijskog menadžmenta da se što bolje i što brže prilagodi novoj stvarnosti i svaku pojedinačnu destinaciju oporavi i predstavi kao destinaciju koja je spremna zadovoljiti nove trendove i potrebe posjetitelja.