U teorijskom dijelu ovog istraživanja prikazan je razvoj kurikuluma od tradicionalnih do suvremenih pristupa te istražene alternativne pedagogije. Nadalje, analizirana je problematika nedostatka prirode u životima djece te predstavljena šumska pedagogija kao odgovor na tu potrebu za povezivanjem s prirodom. Drugi dio rada donosi primjere dobre prakse boravka djece u prirodi u DV "Tičići" i DV "Kockica", u kojima se prikazuju konkretne aktivnosti koje se provode u prirodnom okruženju. Ove aktivnosti imaju pozitivan učinak na razvoj djece, potičući njihovu kreativnost, suradnju i ekološku svijest. Istraživački dio rada uključuje dva intervjua. Prvi intervju je proveden s 34 djece iz dvije vrtićke skupine, od kojih 18 češće boravi u prirodi, dok 16 rijetko ima priliku za takvo iskustvo. Rezultati istraživanja ukazuju da djeca koja češće borave u prirodi pokazuju veće znanje i bolje prepoznavanje specifičnih elemenata prirode u usporedbi s onima koji rijetko imaju takva iskustva. Drugi intervju obuhvaća tri odgojiteljice. Zaključak tog intervjua ukazuje na to da odgojiteljice prenose svoje stavove o važnosti boravka u prirodi na svoj profesionalni rad, što potvrđuje da su njihova osobna iskustva s prirodom važna za oblikovanje pedagoškog pristupa.