U knjizi se razmatraju ključna razdoblja u povijesti riječi mafia od njezina prvoga pojavljivanja 1863. godine u jednoj od četvrti grada Palerma do danas. Studija istražuje najvažnije interpretacije te riječi tijekom gotovo stotinu i pedeset godina njezine povijesti. Rad dakle pokušava opisati sve one političke, kulturološke ali i književne interferencije koje su utjecale na shvaćanju ovoga koncepta i na pretvaranju istog u višeznačnu riječ. Kroz prvo se poglavlje odgovara na pitanja što je mafija, kako, kada i zašto se ovaj fenomen pojavio na Siciliji počevši od 1861. godine te kako je preživio do danas. Drugo poglavlje vidi u centru pažnje etimološku povijest ove riječi kao i razlika između koncepta maffia i mafia. Kroz treće i četvrto poglavlje uzima se u obzir kazališnu predstavu I mafiusi di la Vicaria u kojoj se po prvi puta javlja koncept mafijaši te se razmatra teorija prema kojoj kroz ovo djelo, zbog utjecaja sicilijanskih moćnika, pokušalo se ponuditi gledateljima ideju da je mafija ostavština starih režima te da u novoj ujedinjenoj Italiji može biti kontrolirana i ugašena sa strane politike. U petom i šestom poglavlju pratimo teorije o mafiji koje su izlazile od državnih istraga, od privatnih istraga te od eseja tada veoma poznatih intelektualaca kao Giuseppe Pitrè, Luigi Capuana ali i Giuseppe Alongi kroz kojih, dok su neki tvrdili da je mafija izmišljotina sjevernjaka, primitivizam ili neka vrsta ponašanja mladih Sicilijanaca, drugi su pričali o svojevrsnoj društvenoj klasi koja ima vlastite interese koje se protežu od politike do javnoga novca. Sedmo poglavlje, pod nazivom Kaos, u potpunosti je posvećen ubojstvu Emanuelea Notarbartola – prva važna žrtva mafije – iz 1893. godine te pogotovo na suđenju koje je slijedilo i koje je, po prvi puta u povijesti, razotkrilo javnosti vezu između politike, javnoga novca i mafije. Istodobno uzima se u obzir i mafiju u SAD te ubojstvo heroja New Yorka, policajca Joe Petrosina. Nakon kratkog osvrta o pokušaju uništenja mafije sa strane Benita Mussolinija, deveto se poglavlje, nakon šire analize povijesnih i kulturnih zbivanja vezane za mafiju od pokolja u Portelli della Ginestra iz 1947. godine i ubojstvo bandita Salvatorea Giuliana pa sve do otvaranja javne rasprave sa strane talijanske ljevice, fokusira na krimić Il giorno della civetta Leonarda Sciascie koji 1961. godine točno opisuje mafijaški fenomen dajući ovoj temi veliku pažnju. U desetom i posljednjem poglavlju, osim kratke analize same povijesti mafije od pokolja iz Ciacullija iz 1963. godine pa sve do danas, opisuje se popularizacija ovoga fenomena i same riječi mafia kroz reklame, filmove i strašno popularnih serija što je definitivno pretvorilo ovu u višeznačnu i gotovo neshvatljivu riječ.