Sažetak | Zvončari su tradicionalna maskirana skupina koja sudjeluje u pokladnim običajima, posebice prisutna u nekim dijelovima Hrvatske kao što su Kastav, Matulji, Mrkopalj i druga mjesta u okolici Rijeke. Ovi običaji obično padaju u razdoblju od Božića do korizme, s vrhuncem tijekom poklada, prije početka korizme. Zvončari su prepoznatljivi po svojim maskama i zvonima koje nose oko pojasa, ruku ili nogu. Ova zvona obično imaju cilj otjerati zle duhove i donijeti plodnost i dobru žetvu u novo godišnje razdoblje. Kroz bučne obredne plesove i mimohode, zvončari simboliziraju borbu između zime i proljeća te starog i novog godišnjeg ciklusa. Pokladni običaji uključuju različite rituale i ceremonije koje obilježavaju kraj zimske sezone i dolazak proljeća. Osim zvončara, tu su i druge maskirane skupine, poput maškara, koje se također pojavljuju u raznim oblicima i kostimima. Maškare često koriste humor, satire i izražajnost kako bi izrazile različite aspekte ljudskog života, kritizirajući društvene norme ili prikazujući fantastične likove. Maškare i zvončari ne samo da pružaju zabavu lokalnoj zajednici, već i čuvaju kulturno nasljeđe i tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju. Ovi običaji često uključuju sudjelovanje cijele obitelji i zajednice te imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta i povezanosti s lokalnom kulturom i poviješću.
Svakog pokladnog razdoblja, Hrvatska oživi svoju bogatu tradiciju zvončara i maškara, običaje koji se protežu stoljećima unatrag. Ovi običaji ne samo da su dio lokalnog folklora, već predstavljaju duboko ukorijenjenu povezanost s prirodom, kulturom i društvenim identitetom. Zvončari su možda najupečatljiviji likovi pokladnih običaja. Njihove maske, često izrađene od drva ili gipsa, i zvona koja nose proizvode karakterističan zvuk koji odjekuje kroz sela i gradove. Zvončari dolaze u raznim oblicima, od velikih, impresivnih figura s upečatljivim maskama do manjih grupa koje djeluju na lokalnoj razini. Njihov dolazak označava početak pokladnih svečanosti i podsjeća na antičke rituale izbacivanja zlih duhova i pozdravljanja proljeća. Maškare također imaju svoje mjesto u ovom šarenom karnavalskom krajoliku. Dok zvončari često predstavljaju arhetipske likove kao što su medvjed, vuk, vrag ili babaroga, maškare su više sklonije humoru i satiri. Kroz svoje kostime, mimiku i plesne pokrete, maškare izražavaju širok spektar tema, uključujući politiku, društvene norme, ali i svakodnevne situacije iz života. Njihov dolazak obično je popraćen glazbom, plesom i obiljem hrane i pića, stvarajući veselu atmosferu koja okuplja ljude svih dobnih skupina.
Pokladni običaji u Hrvatskoj također obuhvaćaju razne druge aktivnosti, poput tradicionalnih igara, natjecanja u plesu ili kostimiranim povorkama. Ovi događaji okupljaju zajednicu i omogućuju ljudima da se povežu i podijele radost i zabavu. Važno je napomenuti da su ovi običaji, iako često povezani s religijskim ili mitološkim motivima, također prilika za ljudsku kreativnost, inovaciju i društvenu interakciju. Kroz pokladne običaje, Hrvatska slavi svoju bogatu kulturnu baštinu i podsjeća na važnost čuvanja tradicije i zajedničkog identiteta. Ovi običaji nisu samo obične fešte; oni su živa veza s prošlošću koja se prenosi na buduće generacije, osiguravajući da se bogata kulturna baština nastavi i dalje živi. |
Sažetak (engleski) | Bell ringers are a traditional masked group that participates in carnival customs, especially present in some parts of Croatia, such as Kastav, Matulji, Mrkopalj, and other places around Rijeka. These customs usually fall between Christmas and Lent, peaking during Shrove Tuesday, before Lent begins. The bell ringers are recognizable by their masks and bells that they wear around their belts, arms, or legs. These bells are usually meant to ward off evil spirits and bring fertility and a good harvest into the new year. Through noisy ritual dances and processions, the bell ringers symbolize the struggle between winter and spring and the old and new annual cycle. Christmas customs include various rituals and ceremonies that mark the end of the winter season and the arrival of spring. In addition to bell ringers, there are other masked groups, such as masquerades, who also appear in various forms and costumes. Masquerades often use humour, satire and artistic flair to depict different aspects of human life, criticizing social norms or portraying fantastical characters. Masquerade and bell ringers not only provide entertainment to the local community but also preserve cultural heritage and traditions that are passed down from generation to generation. These customs often involve the participation of the entire family and community and play an important role in preserving identity and connection with local culture and history.
Every carnival period, Croatia revives its rich tradition of bell ringers and masquerades, customs that stretch back centuries. These customs are not only part of local folklore but represent a deep-rooted connection with nature, culture, and social identity. The bell ringers are perhaps the most memorable characters of carnival customs. Their masks, often made of wood or plaster, and the bells they carry produce a distinctive sound that echoes through villages and towns. Ringers come in many forms, from large, imposing figures with striking masks to smaller groups operating at a local level. Their arrival marks the beginning of carnival festivities and reminds of the ancient rituals of expelling evil spirits and welcoming spring. Masquerade also has its place in this colourful carnival landscape. While the bell ringers often represent archetypal characters such as a bear, wolf, devil or babaroga, masqueraders are more prone to humour and satire. Through their costumes, facial expressions, and dance movements, masquerades express a wide range of topics, including politics, social norms, but also everyday life situations. Their arrival is usually accompanied by music, dancing, and plenty of food and drink, creating a joyful atmosphere that brings together people of all ages.
Christmas customs in Croatia also include various other activities, such as traditional games, dance competitions, or costume parades. These events bring the community together and allow people to connect and share joy and fun. It is important to note that these customs, although often associated with religious or mythological motifs, are also an opportunity for human creativity, innovation, and social interaction. Through carnival customs, Croatia celebrates its rich cultural heritage and reminds us of the importance of preserving tradition and shared identity. These customs are not just ordinary festivities; they are a living link to the past that is passed on to future generations, ensuring that a rich cultural heritage continues and lives on. |