Naslov Istarski skladatelji 21. stoljeća i njihova percepcija
Naslov (engleski) Istrian Composers of the 21st Century and Their Perception
Autor Tena Bevčar
Mentor Ivana Paula Gortan-Carlin (mentor)
Mentor Melita Lasek Satterwhite (komentor)
Član povjerenstva Lada Duraković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Paula Gortan-Carlin (član povjerenstva)
Član povjerenstva Melita Lasek Satterwhite (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vesna Ivanović Ocwirk (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Muzička akademija u Puli) Pula
Datum i država obrane 2024-07-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana UMJETNIČKO PODRUČJE Glazbena umjetnost Kompozicija
Sažetak Ideja koja stoji iza ovog diplomskog rada je zainteresiranost za glazbu, skladatelje i umjetnost na prostoru Istre u 21. stoljeću. Zbog želje za izvođenjem klavirskih skladbi skladatelja s prostora na kojem je autorica rada odrasla, odabrana su četiri istarska skladatelja o kojima se piše u radu. Različitost u glazbenom izražaju među skladateljima bila je krucijalna kako bi se dočarala glazbena različitost i širina glazbenika na području Istre. Svaka skladba ima svoje specifične karakteristike koje su iznimno zanimljive, dok su dodirne točke da skladatelji žive i djeluju u Istri te istarski tonski niz koji povezuje tri skladbe: Brioni u magli, Istarska polka i Tri Jelina Sna. Skladatelji su bili na raspolaganju i vrlo rado su pristali na intervju i priložili mnogobrojne materijale koji su pomogli u pisanju ovog rada. Svaki skladatelj ima drugačiju percepciju u stvaranju glazbenog djela što se može vidjeti i u odabranim skladbama. Massimo Brajković koristi istarski tonski niz kao poveznicu različitih dijelova skladbe Brioni u magli, dok Đeni Dekleva-Radaković istarski tonski niz koristi kao glavni materijal za svoje djelo Istarska polka. Skladateljica Elda Krajcar-Percan koristi istarski tonski niz kao glavni motiv za svoj drugi stavak skladbe Tri Jelina Sna, a Branko Okmaca u svom dijelu Intermezzo 2 ne koristi istarski tonski niz, no nalazimo ga u mnogim drugim njegovim djelima. U kratkim analizama skladbi koje se nalaze u diplomskom radu može se vidjeti kako skladatelji pripadaju novoj generaciji skladatelja, kako su njihove skladbe pisane slobodnim oblikom te da skladatelji upotrebljavaju tehnike koje su karakteristične za 20. i 21. stoljeće kao „udarac u poklopac klavira“ i slično.
Povijesna i folklorna baština Istre utjecala je na skladatelje koji su prigrlili istarski tonski niz i vrlo je rado koriste. Vidljivo je da njihov doživljaj i percepcija glazbe uvelike formirana zahvaljujući istarskom tonskom nizu na kojem možemo biti zahvalni Ivanu Matetiću Ronjgovu.
Sažetak (engleski) The idea behind this thesis is the interest in music, composers, and art in the area around Istria in the 21st century. Due to the desire to perform piano compositions by composers from the area where the author of the work grew up, four Istrian composers were chosen to be written about in the work. The diversity in musical expression among the composers was crucial to convey the musical diversity and breadth of musicians around Istria. Each composition has its own specific characteristics that are extremely interesting, while the points of contact are the composers who all live and work in Istria, and the Istrian tonal sequence that connects the three compositions: Brioni u magli (Brioni in the Fog), Istarska polka (Istrian polka) and Tri Jelina Sna (Three Jela’s Dreams). The composers were available and very happy to give an interview and attached numerous materials that helped in writing this work. Each composer has a different perception in the creation of a piece of music, which we can see in the selected compositions. Massimo Brajković uses the Istrian tonal sequence as a link between different parts of the composition Brioni u magli, while Đeni Dekleva-Radaković uses the Istrian tonal sequence as the main material for her work Istarska polka. Composer Elda Krajcar-Percan uses the Istrian tonal sequence as the main motif for the second movement of her composition Tri Jelina Sna, and Branko Okmaca does not use the Istrian tonal sequence in his composition Intermezzo 2, but we find it in many of his other works. In the short analysis of the compositions found in the thesis, we can see that the composers belong to a new generation of composers, that their compositions are written in free form, and that the composers use techniques that are characteristic of the 20th and 21st centuries, such as "hitting the piano lid" and similar.
The historical and folklore heritage of Istria certainly left its mark on composers who embraced the Istrian scale and are very happy to write compositions using it. We can see that their experience and perception of music was largely formed thanks to the Istrian tonal sequence, for which we can be grateful to Ivan Matetić Ronjgov.
Ključne riječi
istarski skladatelji
Massimo Brajković
Đeni Dekleva-Radaković
Elda Krajcar-Percan
Branko Okmaca
21. stoljeće
istarski tonski niz
kratke analize skladbi
klavirske skladbe
slobodan glazbeni oblik
suvremene tehnike skladanja
Ključne riječi (engleski)
Istrian composers
Massimo Brajković
Đeni Dekleva-Radaković
Elda Krajcar-Percan
Branko Okmaca
21st century
Istrian tonal sequence
short analyzes of compositions
piano compositions
free musical form
contemporary composing techniques
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:736337
Studijski program Naziv: Glazbena pedagogija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra glazbene pedagogije (mag.mus.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-07-15 12:07:01