Sažetak | Cjelokupan sustav socijalne sigurnosti svoje začetke ima u sustavu socijalne
pomoći, jer je prvotno sve krenulo od pomaganja siromašnima.
Naravno, govorimo o unazad više od sto godina, dok moderna socijalna pomoć
je sastavni dio socijalne države i sustav kao takav je otvoren za sve koji
ispunjavaju uvjete. Nakon što smo svaki model objasnili pojedinačno te ga
poduprijeli statističkim podacima, valja sada i izdvojiti onaj najefikasniji.
Francuska je tako, zbog složene socijalne strukture i raznovrsnih interesa
pojedinih slojeva, stvorila model odnosno kompleksan sistem socijalne države,
koji u osnovi ima bismarckovsku ideju i temelje, no s druge pak strane nalazi
se socijalna pomoć u kojoj se uvelike osjeća prisustvo crkve.
Zatim imamo skandinavsku socijalnu politiku koja se ističe kao alternativa
nesolidarističkoj, bismarckovskoj socijalnoj politici koja je temeljena na
osiguranju putem doprinosa zaposlenih, ali isto tako je ona jedna oprečna
pojava liberalnoj, rezidualističkoj socijalnoj politici američkog tipa, gdje je u
prvom planu slobodno tržište, dok država intervenira tek u kritičnim situacijama
i slučajevima. To je vrlo uspješan kompromis između kapitalizma i socijalizma,
odnosno spoj socijalne države i stalnog rasta ekonomije. Nakon uvida i nakon
opširno obrađenih modela socijalnih sustava, možemo sa sigurnošću zaključiti
kako je nordijski model najidealniji iz razloga što skandinavska socijalna država
intervenira u prilog svih građana, ima razvijene usluge, a socijalna davanja su
relativno izdašna i u polazištu svima jednaka, a ono što je dakako najvažnije,
glavni izvor financiranja socijalnih izdataka su porezi, a ne doprinosi, što nije
slučaj u modelima zapadnoeuropskih zemalja i zemalja SAD-a. Hrvatska, kao
članica EU, svoj model razvija prema konceptima zapadnoeuropskih zemalja,
odnosno svoje temelje ima u osiguranju putem doprinosa zaposlenih, otkuda se financira. |