Naslov Subjetkivna dob, zdravlje i dobrobit
Naslov (engleski) Subjective age, health and well-benig
Autor Željana Mihajlović
Mentor Marlena Plavšić (mentor)
Član povjerenstva Marina Diković (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marlena Plavšić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Morena Paulišić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (Medicinski fakultet u Puli) Pula
Datum i država obrane 2024-10-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Psihologija Opća psihologija
Sažetak U ovome istraživačkom diplomskom radu ispitana je povezanost između subjektivne dobi i zdravlja te subjektivne dobi i zadovoljstva životom. Subjektivna dob odnosi se na osobni osjećaj starosti ili mladosti koji pojedinac ima u odnosu na svoju kronološku dob, a pokazala se kao značajan čimbenik koji može utjecati na kvalitetu života i ukupnu dobrobit. Glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi postoji li veza između subjektivne dobi i percepcije vlastita zdravlja te subjektivne dobi i zadovoljstva životom. Analizom literature i vlastitim istraživanjem utvrđeno je da pojedinci koji percipiraju svoju dob kao mlađu pokazuju veću razinu psihološke otpornosti, bolje zdravlje i veće zadovoljstvo životom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 99 ispitanika, od kojih je 78 % ženskog spola, s prosječnom dobi 31,6 godina, a korišteni su upitnici koji su mjerili subjektivnu dob, percepciju zdravlja i životno zadovoljstvo. Rezultati su pokazali da postoji negativna korelacija između komparativne dobi i percepcije zdravlja, što znači da se osobe koje se osjećaju starijima u odnosu na svoje vršnjake izjašnjavaju o lošijem zdravlju. Također osobe koje imaju manju kognitivnu dob procjenjuju svoje mentalno zdravlje kao bolje, što upućuje na važnost subjektivnog osjećaja mladosti za psihološku dobrobit. Hipoteza o povezanosti subjektivne dobi i zadovoljstva životom djelomično je potvrđena, komparativna dob negativno korelira sa zadovoljstvom životom, a kognitivna dob nije pokazala značajnu povezanost. To sugerira da percepcija starenja u usporedbi s vršnjacima igra važniju ulogu u određivanju životnog zadovoljstva negoli unutarnji osjećaj starosti. Istraživanje ističe važnost shvaćanja subjektivne dobi kao čimbenika koji može pomoći u kreiranju intervencija usmjerenih na poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi. Preporuka za buduća istraživanja su veći i raznolikiji uzorci kojima bi se dodatno razjasnila priroda ovih odnosa.
Sažetak (engleski) This research thesis examined the connection between subjective age and health, as well as subjective age and life satisfaction. Subjective age refers to the personal feeling of oldness or youth that an individual has about their chronological age, and it has proven to be a significant factor that can affect quality of life and overall well-being. The main objectives of the research were to determine whether there is a relationship between subjective age and the perception of one's health, as well as between subjective age and life satisfaction. Through literature analysis and this research, it was found that individuals who perceive their age as younger show a higher level of psychological resilience, better health, and greater life satisfaction. The research was conducted on a sample of 99 respondents, of which 78% were female, with an average age of 31.6 years, and questionnaires were used to measure subjective age, health perception, and life satisfaction. The results showed a negative correlation between comparative age and health perception, meaning that individuals who feel older than their peers report poorer health. Additionally, individuals with a lower cognitive age assess their mental health more positively, indicating the importance of the subjective feelings of youth for psychological well-being. The hypothesis about the connection between subjective age and life satisfaction was partially confirmed; while comparative age negatively correlates with life satisfaction, cognitive age did not show a significant connection. This suggests that the perception of aging compared to peers plays a more important role in determining life satisfaction than the internal feeling of old age. The research emphasizes the importance of understanding subjective age as a factor that can help create interventions to improve the quality of life for older adults. Recommendations for future research include larger and more diverse samples to further clarify the nature of these relationships.
Ključne riječi
subjektivna dob
zdravlje
zadovoljstvo životom
otpornost
percepcija starenja
Ključne riječi (engleski)
subjective age
health
life satisfaction
resilience
perception of aging
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:137:907516
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/ magistra sestrinstva (mag.med.techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2024-11-20 13:27:42