Knjigom se nastojalo zahvatiti cijelu povijest hrvatske novele; od njenih stidljivih začetaka prvom polovinom XIX. stoljeća, kroz cijelo XX. stoljeće i nekih vrhunskih umjetničkih dosega, sve do najnovije suvremenosti XXI. stoljeća utopljene u virtualnoj zbilji. Kako se hrvatska književnost može pohvaliti i s kvantitativno i s kvalitativno doista bogatom i vrijednom novelistikom te cijelim nizom antologijskih novelističkih izbora i djelomičnih kritičkih prikaza, već se duže vrijeme ipak nameće potreba za sintetskim prikazom toga sadržaja unutar jedne knjige. Polazi se od namjere da se zahvati totalitet i ponudi što cjelovitija slika te sličnosti, razlike, međusobna prožimanja i pretapanja različitih praksi i modela. Stoga se kriteriji s jedne strane odnose na tipičnost, a s druge se nastoji ukazati na iznimnost i vrsnost. Sintetska koncepcija polazi od dijakronijski postavljena kritičkog književno-povijesnog pregleda nastanka, razvoja i prisutnosti pojedinih novelističkih podvrsta i žanrova, kako u okvirima europske i svjetske, tako i hrvatske književnosti te kontekstualnog prikaza općih kulturoloških odrednica svakog pojedinog razdoblja. Nastojalo se uvrstiti ponajprije kanonske, najreprezentativnije novelističke autore za svako pojedino razdoblje, a potom i one autore koji su se nešto manje posvetili noveli, ali su, bilo pristupom temi ili formi ili kvalitetom učinili određeni iskorak. Nadalje, kada je riječ o suvremenosti novoga stoljeća, kako još nema dovoljnoga vremenskog vergilijskog odmaka za neku konačnu kritičku prosudbu, uvršteni su pretežito autori afirmirani od ranije, a od najnovijih i najmlađih, tek oni koji, neovisno o trendovima, ipak iskazuju neki talent i neke umjetničke vrijednosti.