diplomski rad
Govor Dobrinja

Anita Jelenović (2015)
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Filozofski fakultet
Podaci o radu
NaslovGovor Dobrinja
AutorAnita Jelenović
Voditelj/MentorLina Pliško (mentor)
Sažetak rada
Mjesni govor Dobrinja pripada srednjočakavskim ili ikavsko–ekavskim govorima te starosjedilačkom govoru smještenom u arhaično-konzervativni model kojega karakteriziraju čuvanje starina, mjesto naglasaka kao i čuvanje prednaglasnih i zanaglasnih duljina. Dobrinjskom se čakavštinom bavilo nekoliko dijalektologa. Prave monografije o dobrinjskom govornom tipu još uvijek nema, premda je sam Dobrinj (kao punk) obrađen u Hrvatskosrpskom dijalektološkom atlasu te u Općeslavenskom lingvističkom atlasu. Ovaj je rad nastao na temelju provedenoga terenskog istraživanja u kolovozu 2014. godine. Zadatak i cilj istraživanja bio je opisati govor Dobrinja na fonološkoj i morfonološkoj jezičnoj razini. Fonološke značajke mjesnoga govora Dobrinja prikupljene su pomoću posebno koncipiranog upitnika te razgovorom s dvjema, generacijski različitim, obavjesnicama kako bi se izdvojile jezične značajke koje nisu istraživane upitnikom, kao što su: naglasni sustav, refleks jata ě , debilabijalizacija nastavačnog -m > -n te fonološki i fonetski status fonema ć. Iz dobivenih rezultata zaključujemo da se, neovisno o generacijskoj pripadnosti, istraživane fonološke i morfonološke značajke jednako čuvaju u njihovu govoru. Jedina se razlika primjećuje u akcentuaciji gdje izostaju duljine (kod mlađe obavjesnice). U ogledima govora pronalazimo tri prozodijske jedinice: naglasak (kratki silazni i dugi silazni), dužinu (prednaglasnu i zanaglasnu) te kračinu (prednaglasnu i zanaglasnu), a naglašeni je slog uvijek silazan. U mjesnom govoru Dobrinja dolazi do duljenje kratkoga naglaska i to samo u prezentu glagola. Akut u neutralnome iskazu govornika i u samostalno izgovorenim riječima izostaje, a na njegovo mjesto uvijek dolazi silazni naglasak. Opisom dobrinjskoga govora na fonološkoj i morfonološkoj jezičnoj razini pokušali smo dati prilog boljem poznavanju ovoga govora te napraviti prvi korak u buduće opsežnije istraživanje.
Ključne riječiDobrinj govor Dobrinja srednjočakavski govori ikavsko–ekavski govori fonologija morfonologija
Naslov na drugom jeziku (engleski)Local speach of Dobrinj
Povjerenstvo za obranuDavid Mandić (član povjerenstva)
Lina Pliško (član povjerenstva)
Blaženka Martinović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište Jurja Dobrile u Puli
Ustrojstvena jedinica niže razineFilozofski fakultet
MjestoPula
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaHUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Opće jezikoslovlje (lingvistika)
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaHrvatski jezik i književnost (jednopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni
Smjernastavnički
Akademski / stručni nazivmagistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti
Kratica akademskog / stručnog nazivamag.philol.croat.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2015-05-22
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The local speech of Dobrinj belongs to the middlechakavian or the ikavian–ekavian speeches and the indigenous speech located in the archaic-conservative model which is characterized by preservation of old slavic forms, the placement of the accent, just as by keeping the pre-and post-accentual lenght. Even though a few dialectologist did write about the chakavian speech of Dobrinj, there is no real monograph about the speech type. Dobrinj as local speech was discussed in the Hrvatsko-srpskom dijalektološkom atlasu and the Općeslavenskom lingvističkom atlasu. This study is based on a field research conducted in August 2014. The aim of this research was to describe the speech of Dobrinj on a phonological and morphonological level. The phonological features of the local speech of Dobrinj were collected using a special conceived questionnaire and interviewing two responent from different generations, in order to isolate the language features that are not investigated by this questionnaire, such as: the system of accents, old Croatian ě and the tranzition fom -m> (namam blage veze kako se ovo kaze na engleskom) -n and the phonological and phonetic status of the phonem ht. The results show that, regardless the generational gap, the investigated phonological and morphonological features are preserved in the speech. The only noticeable difference is in the accentuation where the length is absent (with the younger responent). In the speech we find three prosodic units: accent (short and long downward), length (pre-and post-accentual) and shortness (pre-and post-accentual) and the accentuated syllable is always downward. In the local speech of Dobrinj the short accent is lenghtened, but only in the present tense of a verb. The Akut is missing in a neutral statement of the speaker. It is always replaced by a downward accent. By describing the speech of Dobrinj on a phonological and morphonological level, we tried to make a contribution to a better understanding of this speech and to make the first step for a more extensive research in the future.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)Krk the speech of Dobrinj middle-chakavian speech ikavian-ekavian speech phonology morphonology
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad u otvorenom pristupu
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:137:518349
PohranioIvana Gradinščak