Ljudi iz Brsešćine živjeli su teškim životom, zemlja toga podnjeblja je škrta, a blizina mora ne može se iskoristiti za trgovinu u zadovoljavajućoj mjeri zbog nedostatka luke koja se pak nije mogla izgraditi zbog velike dubine mora. Ljudi iz tog kraja bili su upoznati s morem još od djetinjstva. Muški dio populacije često se odlučivao za odlazak na brod kako bi nešto zaradili. Plovidba na početku dvadesetog stoljeća bila je puno teža i opasnija nego danas. Brsečki su pomorci često zbog svoje pobožnosti i straha koji su doživjeli na moru u olujama znali crkvi darivati zavijetne slike. Na brodu su Brsečani se susretali i sa specifičnim običajima na brodu kao što su pogreb i kazne, a razlika je bilo i u drugim stvarima kao na primjer komoditet i prehrana. Brsečke pomorce na početku dvadesetog stoljeća obilježio je Prvi svjetski rat. Brsečani koji su se nalazili u austrougarskoj mornarici su dobro prošli, nitko nije poginuo. Mornarica nije imala velikih gubitaka u usporedbi s kopnenom vojskom. Ipak Brsečani su proživjeli rat i doživjeli neke bitke na moru, potonuće Viribusa Unitisa i na kraju dolazak talijanske vlasti najprije u Pulu, a potom u Brsečki kraj. Uzimajući u obzir sve navedeno dobijemo sliku Brsečkog mornara na početku prošlog stoljeća.