Pages
-
-
Kulturno - povijesni spomenici grada Zadra
-
Nina Ivančić Tema završnog rada su Kulturno-povijesni spomenici grada Zadra. Ovaj rad opisuje grad Zadar i njegovu dugu i zanimljivu povijest. Grad Zadar ima mnogo kulturno-povijesnih spomenika. U radu se najprije opisuju sakralni objekti kao što su crkve i katedrala. Najpoznatija crkva je crkva sv. Donata koja je simbol grada. Zatim se prelazi na kulturno-povijesne spomenike grada od kojih je većina smještena na poluotoku. Neki od njih su Kopnena vrata, Morska vrata, Gradska loža, Gradska straža,...
-
-
Kulturno - povijesni spomenici grada Zagreba
-
Sara Šicko Tema ovog završnog rada su „Kulturno-povijesni spomenici grada Zagreba“. Rad započinje s ukratko navedenom poviješću grada Zagreba koji je zatim podijeljen na dvije povijesne cjeline, Donji i Gornji grad. Za svaku cjelinu opisani su neki spomenici arhitekture i javni spomenici koji se na njima nalaze. Navedena je njihova lokacija, namjena, arhitekti, kipari i ostale značajne osobe te je opisan njihov izgled. Rad zatim nastavlja s kratkim objašnjenjem Zelene potkove, monumentalnog...
-
-
Kulturno - povijesno nasljeđe Barbana i Barbanštine
-
Elizabet Monika Burić U ovom radu pisalo se o kulturno-povijesnom nasljeđu Barbana i Barbanštine, točnije o povijesti, kulturnim znamenitostima i tradiciji. Barban je središte Općine Barban koja ujedno ima izlaz na more u Raškom zaljevu. U svojoj je prošlosti poznat po tradicionalnoj manifestaciji Trci na prstenac, održanoj prvi puta 1696., a obnovljenoj 1976. U njezinu čast otvoren je Centar za posjetitelje koji prikazuje svu njezinu povijest, nastajanje i sadašnjost. No, osim Trke, u centru se mogu...
-
-
Kulturno - povijesno nasljeđe Šibenika
-
Patricia Godinić Šibenik je smješten u središnjem dIjelu hrvatske obale Jadrana, te je sjedište Šibensko-kninske županije koja se nalazi u sjevernoj Dalmaciji. Prvi se put spominje u darovnici hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. te je u to vrijeme Šibenik bio važan grad u okviru srednjovjekovne hrvatske države. Šibenik je dobio status grada 1298., kada je papa Bonifacije VIII. izdao bulu kojom je grad dobio vlastitu biskupiju. Tada se Šibenik izjednačio sa svim drugim dalmatinskim gradovima te...
-
-
Kulturno - povjesni spomenici Brodsko-Posavske županije
-
Tena Vucić Kultura se odnosi na pitanje baštine koja uključuje prenošenje s prošlih generacija na sadašnje. Uključuje jedinstvena kulturna, prirodna i povijesna dostignuća određenih ljudi i područja koja se čuvaju ili pamte kako bi ih sadašnje i buduće generacije mogle iskusiti. Cilj ovog završnog rada je upoznati se s kulturno-povijesnim spomenicima Brodsko-posavske županije. Prilikom pisanja ovog rada korištena je metoda klasifikacije i metoda deskripcije. Brodsko-posavska županija...
-
-
Kulturno povijesna baština grada Daruvara u metodici likovne kulture na predškolskoj razini
-
Iva Mžik Kroz Završni rad, koji se sastoji od nekoliko međusobno povezanih dijelova, nastojala sam približiti i opisati barokne građevine i prirodna bogatstva koja ih okružuju u prvom i drugom dijelu rada. U trećoj i četvrtoj cjelini spomenula sam obitelj Janković, kao utemeljitelje Daruvara, te njihov dvorac.
Kroz prvu cjelinu opisala sam uži centar grada gdje se nalaze dvije crkve, pravoslavna i katolička, opisala sam njihov razvoj kroz povijest te njihov interijer i eksterijer.
Također,...
-
-
Kulturno povijesni spomenici Savičente
-
Martina Krnjus Savičenta je renesansni gradić s bogatom i zanimljivom poviješću, koji se nalazi u središnjoj Istri. Simbol mjesta je kaštel Morosini – Grimani, ujedno najveća građevina Savičente. Nekada je imao obrambenu svrhu, bio je odredište vojnika, vlastele, trgovaca i putopisaca, dok je danas najveća atrakcija za posjetitelje. Tvrđava kaštela je prošla godine ratovanja, bila je više puta spaljena i uništena, pa je samim time više puta obnavljana i time se izgled kaštela mijenjao...
-
-
Kulturno povijesno nasljeđe Motovuna i Motovunštine
-
Ivana Poljak Rad istražuje temu kulturno-povijesnog nasljeđa Motovuna i Motovunštine. Budući da su se vladavine nad Motovunom neprekidno izmjenjivale kroz dugi niz stoljeća, njihov utjecaj odrazio se na građevine, kulturne spomenike, kao i na sam identitet grada. U prvom dijelu rada navedene su opće informacije i karakteristike Motovuna. Pobliže je predstavljena uloga njegovih zidina. Tlocrt ovog srednjovjekovnog naselja razdijeljen je na tri glavna, međusobno povezana područja: središte,...
-
-
Kulturno umjetnička društva Požege i okolice: stanje i perspektive
-
Maja Orišković Slavoniju karakterizira dvoglasno pjevanje, obično u manjoj skupini. Pjevanje započinje i vodi samo jedan pjevač ili pjevačica, dok svi ostali izvode pratnju. Pratnja glavnoj melodiji uglavnom je u tercama, uz bordunsku pratnju, dok su završeci u unisono ili u kvinti. Pleše se u zatvorenom kolu u kojem se istovremeno i pjeva. Ona kola u kojima se pjeva i pleše bez instrumentalne pratnje nazivamo pivana šetana kola. Putem osobnih razgovora s voditeljima/icama i predsjednicima/icama...
-
-
Kulturno-povijesna baština Bribira
-
Jelena Grbić Cilj ovog rada bio je da pridonese razumijevanju kulturno-povijesne baštine Bribira. Rezultati ovog rada trebaju potaknuti na veće uključivanje materijalne i nematerijalne baštine u nastavu zavičajne povijesti. Kroz stjecanje informacija o vlastitoj kulturno- povijesnoj baštini učenik će spoznati svoj identitet te potrebu razumijevanja njezine valorizacije i brižnog čuvanja.
-
-
Kulturno-povijesna baština Poreča
-
Sara Radoš Poreč je gradić smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre. Smatra se da mu je povijest duga oko 2000 godina, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Otok Sveti Nikola štiti ga od mora. Stanovnici Istre zvali su se Histri. Tijekom povijesti na području Poreča izmjenjuju se mnogi narodi i vladavine. Prvotno je grad bio dio Rimske kolonije Colonia Iulia Parentium. Postupna romanizacija Istre započinje 129. godine pr. Kr. kada konzul Sempronije Tuditan pokorava Histre. U 1....
Pages
