Naslov STANIŠTA U UVALI VALOVINE (PULA) NAKON USPOSTAVE SKI LIFTA Naslov (engleski) HABITATS IN VALOVINE BAY (PULA) AFTER SKI LIFT ESTABLISHMENT Autor Rebecca Tancica Mentor Paolo Paliaga (mentor)Član povjerenstva Petra Burić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Neven Iveša (član povjerenstva)Član povjerenstva Moira Buršić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Datum i država obrane 2022-09-27, Hrvatska Znanstveno / umjetničko PRIRODNE ZNANOSTI Sažetak Obalna staništa su zbog svoje produktivnosti, sekvestracije ugljika, raspršivanja energije valova, zaštite obale od erozije i kruženja nutrijenata priznata kao jedna od najvrjednijih ekosustava na Zemlji. Kako bi se utjecalo na smanjenje pritiska velikog stanovništva i turizma, te potaknulo investitore na odgovorno postupanje prema prirodi, doneseni su brojni zakonski i podzakonski akti kako bi se što bolje reguliralo to područje. Cilj ovog istraživanja bilo je procijeniti utjecaj ski-lifta i pripadajuće infrastrukture na stanje priobalnih zajednica tri godine nakon njegove uspostave i usporediti sa staništima koja su utvrđena prije izgradnje ski-lifta. Uvala Valovine otvorena je prema jugozapadu, ukupne površine oko 0,12 km² i dio je Natura 2000 područja nazvanog „Akvatorij zapadne Istre“. Biocenoze koje su utvrđene u infralitoralu su: Biocenoza sitnih površinskih pijesaka, Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala, Biocenoza infralitoralnih algi i Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica koja je zbog svoje rijetkosti u Sjevernom Jadranu, vrlo važna i značajna za cjelovitost ekosustava pulskog akvatorija. Za potrebe analize stanja pridnenih staništa u ovom radu u dva navrata korištena je metoda vizualnog cenzusa. Za vrijeme ronjenja unutar cjelovitog zahvata ski-lifta korištena je oprema za autonomno ronjenje i podvodni fotoaparat, te podvodni dron. Prikupljene su direktne informacije s terena o prisutnim staništima i vrstama koje su ondje zatečene. Sve vrste koje nije bilo moguće determinirati in situ, determinirane su u prostorima Fakulteta prirodnih znanosti u Puli uz pomoć ključeva za determinaciju vrsta. Rezultati su pokazali dva vrlo pozitivna učinka ski-lifta u uvali Valovine, od kojih je jedan uporaba infrastrukture ski-lifta kao umjetno stanište sesilnim organizmima, a drugi je onemogućeno sidrenje brodica čime je omogućen oporavak biocenoza u uvali Valovine. Negativan učinak ski-lifta je otpad koji je primijećen u većoj količini u užem obuhvatu ski-lifta. Uzevši u obzir sve navedeno, predlaže se nastavak provođenja monitoring oporavka staništa i praćenje biocenoze, flore i faune ovog područja.
Sažetak (engleski) Coastal habitats are recognized as one of the most valuable ecosystems on Earth due to their productivity, carbon sequestration, wave energy dissipation, coastal erosion protection and nutrient cycling. In order to reduce the pressures large populations and tourism and to encourage investors to act responsibly towards nature, numerous laws and by-laws were adopted to improve the regulation of coastal area. The aim of this research was to assess the impact of the ski-lift and its associated infrastructure on the state of coastal communities three years after its establishment and to compare it with the habitats that were established before the construction of the ski-lift. Valovine Bay is open to the southwest, with a total area of about 0.12 km² and is part of a Natura 2000 area called "Aquatoria of Western Istria". The biocenoses that have been established in the infralittoral are: Biocenose of fine surface sands, Biocenose of silty sands of protected shores, Biocenose of infralittoral algae and Biocenose of Posidonia oceanica, which, due to its rarity in the Northern Adriatic, is very important and significant for the integrity of the ecosystem of the Pula sea area. For the purpose of analyzing the state of habitats in this work, the visual census method was used on two occasions. During the diving within the complete ski-lift infrastructure, equipment for SCUBA diving, an underwater camera and an underwater drone were used. Direct information was collected from the field about the habitats present and the species found there. All species that could not be determined in situ were determined in the premises of the Faculty of Natural Sciences with the help of keys for species determination.
The results showed two very positive effects of the ski-lift in Valovina bay, one of which is the use of the ski-lift infrastructure as an artificial habitat for sessile organisms, the second is the inability to anchor boats, thereby enabling the recovery of the biocenosis in Valovina bay. The negative effect of the ski-lift is the increased amount of waste in the narrower scope of the ski-lift. Considering all of the above, it is suggested to continue the monitoring of habitat recovery and monitor the biocenoses, flora and fauna of this area.
Ključne riječi
sustavi zaštite mora i priobalja
uvala Valovine
bioraznolikost
ski-lift
Ključne riječi (engleski)
Sea and coastal protection systems
Valovine Bay
Biodiversity
Ski-lift
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:137:270279 Studijski program Naziv: Znanost o moru Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-01-04 11:34:29
